Djeca egejskih izbjeglica nazočili ponovnom okupljanju u Skoplju unatoč kontroverzi

22/07/2008

Unatoč oštrog neslaganja Atene i Skoplja glede zahtjeva makedonske manjine u Grčkoj, više od 6.000 izbjeglica iz doba građanskog rata u Grčkoj okupilo se obilježiti svoj egzodus i založiti se za svoja prava.

Marina Stojanovska i Christos Ringas za Southeast European Times iz Skoplja i Atene -- 22/07/08

Makedonski premijer Nikola Gruevski (lijevo) uputio je prošlog tjedna pismo grčkom kolegi Costasu Karamanlisu, pozivajući ga da ispravi "povijesne pogreške prošlosti". [Foto ilustracija SETimes-a]

Izbjeglice koje su napustile Egejsku Makedoniju kao djeca tijekom nemira građanskog rata u Grčkoj okupile su se petak (18. srpnja) u Skoplju kako bi obilježili 60 godina od svojeg egzodusa. Četverodnevni skup održan je u pozadini tekućeg spora oko imena između Grčke i Republike Makedonije i u trenutku kada Skoplje ustrajava na priznavanju etničke makedonske manjine u Grčkoj.

Od 1946. do 1949. godine vođen je ogorčen sukob u Grčkoj dok su komunisti partizani -- uz potporu Titove Jugoslavije -- pokušavali preuzeti nadzor nad zemljom. Tijekom nemira, evakuirani su desetci tisuća djece iz regije i kasnije smješteni u sirotišta u Jugoslaviji i drugim državama istočne Europe. Iako su se neki vratili, grčki zakon trenutačno nudi oprost samo etničkim Grcima.

Ponovno okupljanje ovog mjeseca privuklo je 6.000 tada evakuiranih osoba, koje su došle iz zemalja poput Australije, Kanade, Češke Republike, Mađarske, Poljske i Sjedinjenih Američkih Država. Sudionici su izradili deklaraciju namijenjenu međunarodnoj zajednici, zahtijevajući povrat državljanstva i imovinskih prava.

"Ne tražimo ništa više od poštivanja prava koja su tako definirana u ustavu Grčke", ističe se u deklaraciji.

Makedonski predsjednik Branko Crvenkovski i predsjednik skupštine Trajko Veljanovski nazočili su skupu. "Nacionalni identitet ne može biti izbrisan administrativno", kazao je Veljanovski u svojem govoru. "Mi smo Makedonci i … nećemo odustati od svojeg identiteta".

Iako su pregovori Atene i Skoplja glede pitanja imena još uvijek u slijepoj ulici, vlada makedonskog premijera Nikole Gruevskog pokušala je podignuti ulog stavljajući na stol pitanje izbjeglica. Gruevski je 14. srpnja uputio pismo grčkom kolegi Costasu Karamanlisu, pozivajući ga na priznanje postojanja etničke makedonske manjine u Grčkoj.

Atena bi trebala ispraviti "povijesne pogreške prošlosti" kako bi utrla put za bolje odnose, napisao je. Gruevski je također poslao pismo predsjedniku Europske komisije (EC) Manuel Barrosu pozivajući EC da osigura da Grčka poštuje pravo na slobodan govor etničke pripadnosti.

Grčka već dugo osporava takve zahtjeve, ističući kako unatoč tome što u sjevernoj Grčkoj postoje osobe koje govore slavenski jezik, nema temelja da se one opisuju kao "makedonska" etnička skupina.

"Ne postoji niti je ikada bila makedonska manjina u Grčkoj. Svaka tvrdnja o postojanju takve manjine u Grčkoj neutemeljena je, politički motivirana i ne poštuje političku realnost u regiji", istaknuto je u službenom odgovoru na pismo Gruevskog.

Atena ne kani raspravljati o takvim pitanjima, kazao je Karamanlis, dodajući kako ona izlaze izvan opsega razgovora o imenu.