Makedonija će se usredotočiti na euroatlantsku integraciju i regionalnu stabilnost

11/07/2008

Priključenje Makedonije NATO-u dio je predanosti Saveza regiji, izjavio je ministar vanjskih poslova Antonio Milososki suradniku Southeast European Timesa Goranu Trajkovu.

Goran Trajkov za Southeast European Times iz Skoplja – 11/07/08

Makedonski ministar vanjskih poslova Antonio Milososki. [Tomislav Georgiev]

Southeast European Times: Kakvi su izgledi Makedonije da uskoro postane članicom NATO-a?

Ministar vanjskih poslova Antonio Milososki: Čak i prije samita u Bukureštu sve članice NATO-a, osim jedne, jasno su potvrdile kako je Makedonija ispunila sve relevantne kriterije za članstvo u Savezu. Poziv Makedoniji za prijam u članstvo odgođen je zbog opstrukcije Grčke, što je, na žalost, zloporaba članstva u NATO-u od strane Grčke na štetu ugleda i općih interesa Saveza.

Unatoč tome, NATO je organizacija koja ima strategiju integracije. Stoga politika blokiranja proširenja NATO-a nije održiva dugoročno gledano, bez obzira na njezin skriveni motiv. Zato integracija Makedonije u NATO ne samo da je vjerojatna, nego je i strateška obveza Saveza prema jugoistočnom krilu Europe.

SETimes: Spor oko imena između Makedonije i Grčke traje godinama. Vidite li skoro okončanje spora i u kojem smjeru mislite da će se pregovori odvijati?

Milososki: Osporavanje imena Makedonije [predstavlja] presedan u međunarodnim odnosima [kada] veća zemlja kao što je Grčka osporava pravo na nacionalno samoopredjeljenje manje miroljubive zemlje kao što je Makedonija. Stajališta Grčke vezana za ovaj spor oko imena izvan su demokratskih načela i time sprječavaju [rješenje].

Uz to, ovaj spor usložnjen je iracionalnim strahom nekih grčkih političara glede etničkih manjina, što je pitanje koje je u suprotnosti s državnom strategijom za čistu grčku naciju. Naime, spomenuo bih stajalište bivšeg premijera Grčke [Constantina] Mitsotakisa koji je u predgovoru knjige U ime Makedonije svojeg političkog savjetnika Theodorosa Skylakakisa kazao kako ne bi bio zabrinut glede imena zemlje… ali je zabrinut mogućnošću kako bi se moglo otvoriti novo pitanje manjine.

SETimes: Što mislite o parlamentarnim izborima održanim 1. lipnja? Kako ih ocjenjujete?

Milososki: Izbori u Makedoniji [1. lipnja] pokazali su dvije glavne crte -- jednu staru i jednu novu. Stara je kako mala skupina pojedinaca ili skupina i dalje vjeruje kako se politička prednost može steći kroz nepravilnosti. Ali državne institucije reagirale su svagdje gdje je bilo dokaza i mi očekujemo da će nakon sudskih procedura te osobe biti kažnjene u skladu sa zakonom.

Nova stvar na ovim izborima jest da su prvi puta makedonski građani glasovali proaktivno -- poduprli su politiku vlade na vlasti. To je novo obilježje ovih izbora.

SETimes: Hoće li biti promjena u makedonskoj vanjskoj politici u iduće četiri godine?

Milososki: Makedonska vanjska politika temeljena je na širem političkom, međuetničkom i socijalnom konsenzusu i ostat će na tom smjeru. Naš cilj jest euroatlantska integracija zemlje i suradnja s našim susjedima, usmjerena na stabilnost u regiji, kao i aktivni doprinos mirovnim misijama NATO-a.

SETimes: Očekujete li da će Makedonija dobiti datum za početak pregovora o članstvu u EU do konca ove godine?

Milososki: Makedonija je spremna ispuniti kriterije Europske komisije za dobivanje datuma početka pregovora o priključenju do konca ove godine. Zemlja ima i političke i administrativne mogućnosti ući u pregovore o članstvu u EU. Svjesni smo kako pregovori nisu niti lagan niti kratak proces.

Međutim, iskustvo zemalja bivše Jugoslavije -- kao što je Slovenija, koja je već članica EU, i Hrvatske, koja je u tijeku pregovora -- bit će nam od velike pomoći, jer naši politički, gospodarski i upravni sustavi imaju puno sličnosti.

SETimes: Što bilateralni sporazum između Makedonije i Sjedinjenih Država -- potpisan nakon travanjskog samita NATO-a -- znači za budućnost Makedonije?

Milososki: Dokument za Strateško partnerstvo između Sjedinjenih Američkih Država i Makedonije potvrda je naše dugotrajne suradnje i uzajamnog povjerenja i predstavlja vrlo čvrst temelj za produbljivanje bilateralnih odnosa na više područja.