Makedonija se sučeljava s reformom javne uprave

07/07/2008

Nova vlada premijera Nikole Gruevskog, koja se smatra najagresivnijom reformskom vladom u Makedoniji od pada komunizma, sučeljava se s priličnim izazovom u unaprjeđenju javnih službi iz komunističkog razdoblja.

Goran Trajkov za Southeast European Times iz Skoplja -- 07/07/08

Premijer Nikola Gruevski i njegova vlada sučeljavaju se s teškim izazovom reforme javne uprave. [Getty Images]

Makedonska javna uprava nije prošla kroz bilo kakve promjene od proglašenja neovisnosti države 1991. godine. Strategija i program reforme javnog sektora prvi put su izazvali pozornost 1999. godine, ali vlada je od tada učinila malo na provedbi nove strategije.

Prevelik broj zaposlenih jedan je od neriješenih problema. Trenutačno, vlada ima 128.000 zaposlenih, ali studije makedonskih i međunarodnih stručnjaka ne vidi potrebu za više od 40.000 zaposlenih, što je cilj koji zahtijeva smanjenje zaposlenih za gotovo 69 posto.

U posljednjih 17 godina, vlast u Makedoniji puno puta je prelazila iz jednih u druge ruke, ali nitko se nije usudio smanjiti broj osoblja javnih službi, iz straha da će naljutiti birače.

Široko rasprostranjen nedostatak sposobnosti i kvalificiranosti još jedan je problem za vladu. Brojnim javnim službenicima nedostaje potrebna kompetentnost ili čak predviđene kvalifikacije za njihove položaje.

Osim političkih, gospodarskih i administrativnih ciljeva nametnutih 1995. godine Kopenhagenskim kriterijima za prijam u EU, zemlje kandidati moraju ispuniti jednu obvezu -- kontinuitet reforme javne uprave kako bi mogla olakšati nastajanje demokratskog društva i tržišnog gospodarstva.

U cilju da Skoplje ispuni takve kriterije, mora postojati vrijednosni sustav nagrađivanja kvalificiranosti i iskustava. Trenutačno, jedini preduvjet za zaposlenje u javnoj službi u Makedoniji postojanje je "odgovarajućeg" etničkog podrijetla ili stranačke pripadnosti, od kojih niti jedan ne jamči produktivnost ili kompetentnost. Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka u više su navrata savjetovali -- uzalud -- protiv zapošljavanja na temelju stranačke pripadnosti.

Kako bi se to ostvarilo, uspostavljena je Agencija državnih službenika (CSA), uz potporu USAID-a. Agencija je nastala kao sredstvo za zapošljavanje u javnom sektoru. Osoblje CSA obučavaju međunarodni stručnjaci za pripremu i nadzor ispita budućih vladinih službenika. Agencija također prima velike donacije za financiranje IT opreme i obuke za državnu službu.

Međutim, glavna zapreka reformi javne uprave konstantno je opiranje političkih stranaka poštivanju zakona i uključivanju CSA u proces zapošljavanja u vladi.