U izvješću Svjetske banke navodi se kako bi regionalna integracija mogla pomoći

11/06/2008

Za zemlje zapadnog Balkana dublja regionalna integracija korak je ka konačnom članstvu u EU, navodi se u izvješću Svjetske banke objavljenom u utorak.

(MIA - 11/06/08; World Bank - 10/06/08)

"Snažna gospodarska opravdanost dublje integracije unutar zapadnog Balkana koju pruža ovo izvješće pomoći će, nadamo se, u motiviranju unaprjeđenja regionalne stabilnosti", izjavio je Sanjay Kathuria, vodeći ekonomist Svjetske banke i glavni autor izvješća. [Svjetska banka]

Zemlje zapadnog Balkana mogu ostvariti brži napredak ka priključenju EU produbljivanjem međuregionalne integracije, ukazala je Svjetska banka u izvješću objavljenom u utorak (10. lipnja).

Imajući u vidu njihovu zemljopisnu i kulturnu povezanost i druge konkretne značajke, zemlje zapadnog Balkana posebice su dobro pozicionirane za regionalnu integraciju, navodi Banka.

Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija u različitim su fazama procesa priključenja EU. Hrvatska je započela pregovore o članstvu s Unijom 2005. godine i mogla bi postati 28. punopravna članica unije 2010. godine. Makedonija, koja je također službeni kandidat za prijam u EU, nada se određivanju datuma početka svojih pregovora o priključenju do konca ove godine.

Albanija, Crna Gora i Srbija potpisali su Sporazume o stabilizaciji i priključenju (SAA) s Unijom, načinivši time značajan prvi korak ka konačnom članstvu. Bosna i Hercegovina (BiH) potpisat će SAA 16. lipnja, dok se za Kosovo očekuje da započne proces kada se riješe pitanja vezana za status.

Prema Svjetskoj banci, zemlje zapadnog Balkana trebale bi težiti međuregionalnoj integraciji jer za većinu njih do priključenja neće doći još neko vrijeme.

"U međuvremenu regionalna integracija može pomoći u osiguranju izravnih stranih ulaganja (FDI) i izvoza, čime bi se poboljšali izgledi za održiv rast", navodi se u izvješću. "Također, budući da bi se veći dio procesa regionalne integracije najbolje obavio napretkom u usvajanju relevantnog acquisa EU, to zapravo može pomoći u skraćivanju razdoblja čekanja na priključenje".

Sve balkanske zemlje potpisnice su sporazuma CEFTA iz 2006. godine, kojim se liberalizira međuregionalna trgovina. Međutim, njihovi trgovinski odnosi s EU uređeni su kroz SAA, za zemlje koje su potpisale sporazum.

Zemljama koje još uvijek nisu završile taj korak, EU je dala dalekosežne trgovinske koncesije kroz takozvane "autonomne trgovinske mjere do 2010. godine".

Dublja integracija unutar zemalja CEFTA-e, uključujući uspostavu jedinstvenog upravljanja graničnim punktovima, pridonijet će razvitku većeg tržišta i boljoj kvaliteti usluga, a time će regija privući preko potrebne FDI, ističe Banka.

Sve zemlje zapadnog Balkana, osim Makedonije, doživjele su u prošlom desetljeću godišnje stope rasta preko 5 posto, istaknula je Banka, dodajući kako su se čak i u Makedoniji stope rasta ubrzale od 2003. godine.

Međutim, regija se sada sučeljava s izazovima promjene međunarodnog i unutarnjeg ozračja, s manjim trgovinskim povlasticama i povećanom izvoznom konkurencijom.

"Kako bi smanjile još uvijek visoke stope siromaštva i radile na priključenju EU, zemlje zapadnog Balkana trebaju poboljšati -- a potom i održati -- svoj učinak na području gospodarskog rasta", navodi se u izvješću.

U sklopu drugih koraka, kreatori politike pozivaju se na usmjerenost na razvitak ljudskog kapitala i poduzimanje akcije kako bi se izbjegle nestašice energije. Također se poziva na smanjenje telekomunikacijskih troškova.