Srbijanski izbori smatraju se raskrižjem

08/05/2008

Srbi će u nedjelju izabrati žele li ubrzati integraciju u EU ili ostati usredotočeni na Kosovo.

Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda – 08/05/08

Očekuje se kako će Srpska radikalna stranka u nedjelju osvojiti 91 od 250 mjesta u parlamentu. [Davor Konjikušić]

Kako se kampanja u Srbiji bliži kraju, birači su polarizirani između krajnje desničarske Srpske radikalne stranke i koalicije oko Demokratske stranke predsjednika Srbije Borisa Tadića.

Dok Demokrati zagovaraju brz prijam u EU kao prioritet, Radikali kažu kako je najvažnija stvar za Srbiju očuvati Kosovo kao dio Srbije, te kako bi put ka EU trebao biti odgođen ukoliko to znači odricanje od pokrajine, koja je proglasila neovisnost 17. veljače.

Srbijanska vlada raspala se 8. ožujka zbog neslaganja između premijera Vojislava Koštunice i Tadićeve stranke oko Kosova i daljnje europske integracije.

Koštunica i njegova Demokratska stranka Srbije (DSS) vjeruju kako se zemlja ne bi trebala priključivati EU dok zemlje članice Unije ne priznaju suverenitet Srbije nad Kosovom. Neovisnost Prištine do sada je priznalo 20 od 27 zemalja članica EU.

Prema istraživanu javnog mnijenja koje je koncem travnja provela agencija Medium Gallup, Srpska radikalna stranka mogla bi na izborima u nedjelju (11. svibanj) osvojiti 91 od ukupno 250 mjesta u parlamentu.

Tadićevi Demokrati vjerojatno će osvojiti 88 mjesta, dok se očekuje da će Koštuničina stranka osvojiti 30 mjesta.

Socijalistička partija Srbije, koja također ukazuje na suverenitet nad Kosovom kao prioritet, mogla bi osvojiti 16 mjesta, dok se Liberalno demokratska partija, koja zagovora brzu integraciju u EU, nada osvajanju 15 mjesta. Preostala zastupnička mjesta vjerojatno će otići strankama koje predstavljaju etničke manjine.

Ustroj nove vlade mogao bi još jednom ovisiti o Koštunici, koji je također igrao ključnu ulogu nakon dva ranija izborna ciklusa. Analitičari kažu kako je teško vjerovati, da će nakon toliko neslaganja, Koštunica ponovno izabrati Demokrate kao partnere.

Međutim, on nije izravno spomenuo bilo kojeg budućeg koalicijskog partnera, tako će Srbija vjerojatno biti svjedok iscrpljujućih razgovora o ustroju nove vlade. Možda neće biti moguće ustrojiti novu vladu bez trećeg partnera. Puno toga moglo bi ovisiti o Socijalistima, koji se nisu izjašnjavali o potencijalnoj koaliciji.

Jedno od glavnih pitanja u kampanji potpisivanje je Sporazuma o stabilizaciji i priključenju (SAA) s EU. Tadićevi Demokrati pozdravili su sporazum kao iznimno važan za Srbiju, dok su Koštunica i Radikali kazali kako će ga poništiti ukoliko osvoje većinu u parlamentu.

Nakon potpisivanja 29. travnja, Tadić je opisao SAA kao dokument koji će otvoriti put za gospodarski napredak i pomoći u borbi za Kosovo.

Međutim, Koštunica i Radikali kažu kako je potpisivanje "protuustavan i protudržavni čin", koji je ravan neizravnom priznavanju neovisnosti Kosova.

Zbog zajedničkog stajališta glede SAA, brojni analitičari predviđaju kako će se Koštunica udružiti s Radikalima. Mogućnost takve koalicije zabrinjava Zapad i prozapadne stranke u Srbiji. Oni brinu kako bi vlada DSS-a i Radikala ne samo poništila SAA, već i zaustavila suradnju s Haaškim tribunalom za ratne zločine, vodeći Srbiju u izolaciju od Europe.