Tužiteljstvo ICTY-a uložilo žalbu na oslobađajuću presudu Haradinaju

02/05/2008

Žaleći se na dijelove oslobađajuće presude izrečene trojici bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova, uključujući bivšeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja, tužitelji UN pozvali su u petak na ponovno suđenje po šest točaka optužnice za ratne zločine.

(AP, DPA, B92 - 02/05/08; AP, AFP, VOA, B92, Balkan Insight - 01/05/08; Reuters, BBC, SENSE, ICTY - 03/04/08)

Bivši kosovski premijer Ramush Haradinaj ulazi u sudnicu kako bi čuo presudu, u Haaškom tribunalu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji 3. travnja. [Getty Images]

Tužitelji UN žalili su se u petak (2.svibanj) na dijelove oslobađajuće presude izrečene kosovskom premijeru Ramushu Haradinaju i ostaloj dvojici bivših članova Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

Mjesec dana nakon izricanja presuda pozvali su suce Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) na ponovno otvaranje postupka na temelju šest od 37 točaka optužnice za ratne zločine s kojima su se optuženici sučelili. Tužitelji koji su tražili 25-godišnje zatvorske kazne za svakog optuženika -- Haradinaja, Idriza Balaja i Lahia Brahimaja -- naveli su zastrašivanje svjedoka kao čimbenik na suđenju.

"U idućih 75 dana uslijedit će širi dokument; u njemu će biti detaljno izložena sva obrazloženja koja će tužiteljstvo koristiti", izjavila je Olga Kavran, glasnogovornica glavnog tužitelja UN-a za ratne zločine Serge Brammertza, prenosi beogradski B92.

Tročlano sudsko vijeće oslobodilo je 3. travnja Haradinaja i Balaja svih optužbi, dok je Brahimaju izrečena šestogodišnja zatvorska kazna zbog mučenja i okrutnosti.

Tužitelji su teretili optuženu trojicu za sudjelovanje u zajedničkom kriminalnom pothvatu u razdoblju između svibnja i rujna 1998. godine, u cilju osiguranja punog nadzora OVK nad operativnom zonom Dukagjin. Tužitelji su također ustvrdili kako su Haradinaj i njegovi suradnici, u ostvarenju tog cilja, počinili niz ratnih zločina, uključujući ubojstva, nezakonito iseljavanje, zlostavljanje i silovanje lokalnih srpskih i romskih civila, kao i kosovskih Albanaca osumnjičenih za suradnju sa srbijanskim snagama.

Haradinaj, zapovjednik svih snaga OVK u području Dukagjin u to doba, bio je predsjednik kosovske vlade u ožujku 2005. godine kada je ICTY otpečatio optužnicu protiv njega. Odmah je podnio ostavku i dragovoljno se predao Haagu.

Na koncu suđenja prošlog mjeseca, predsedavajući vijeća, sudac Alphons Orie izjavio je kako je tijekom cjelokupnog procesa dolazilo do uznemiravanja svjedoka. Neki svjedoci odbili su svjedočiti. Od 81 osobe koja je dala dokaze, 34 su imale status zaštićenog svjedoka.

Dokazi koje je predstavilo tužiteljstvo "nisu uvijek omogućavali vijeću zaključak je li zločin počinjen, ili je li OVK bila uključena kao što se tvrdilo", kazali su suci.

Presuda je naišla na oštre kritike Beograda, a premijer Vojislav Koštunica opisao ju je kao "ismijavanje pravde".

Kada je Brammertz posjetio Beograd nakon što je naslijedio Carlu del Ponte, predsjednik Srbije Boris Tadić izrazio je nadu kako će se tužiteljstvo UN-a žaliti na presudu.

"Moj ured trenutačno proučava presudu na 300 stranica kako bi procijenilo moguće temelje za podnošenje žalbe", izjavio je taj belgijski odvjetnik.

Tužitelji UN, ukazao je Brammertz, izrazili su nezadovoljstvo odlukom sudaca. Nisu mogli predstaviti sve svoje dokaze, budući da se nekoliko svjedoka odbilo pojaviti pred sudom. Kavran je u petak izjavila kako žalbeni postupak nema rokove, ali bi proces donošenja odluke "mogao trajati mjesecima ili i preko godinu dana".