Samostan u Fojnici predstavlja nasljeđe BiH

18/04/2008

Samostan Fojnica u Bosni i Hercegovini iz 14. stoljeća spomenik je povijesti i vjerske snošljivosti u modernoj BiH.

Jusuf Ramadanović za Southeast European Times iz Sarajeva – 18/04/08

Detalj iz kolekcije grbova Fojnice. [Jusuf Ramadanović]

Fojnica, mali živopisni grad u središnjoj Bosni i Hercegovini (BiH), poznat je po Franjevačkom samostanu Duha Svetog, u kojem je smješten važan dio nacionalne kulturne baštine. Datum utemeljenja samostana nije do kraja siguran, ali povjesničari su prilično uvjereni kako datira iz prve polovice 14. stoljeća. "Fojnica je imala i crkvu i samostan još od doba bosanskih kraljeva", kaže se u otomanskim dokumentima.

Samostanska muzejska kolekcija sadrži Ahd-Namah (Naredbu) Sultana Mehmeda II Osvajača kojom se jamči sigurnosti i sloboda za Franjevce. Tim dokumentom tadašnjim Franjevcima odobreno je slobodno držanje propovijedi među Katolicima u BiH, što je zauzvrat omogućilo očuvanje katoličanstva u Bosni tijekom stoljeća.

U muzeju se također čuva Knjiga grbova, koja datira iz 1304. godine -- vjerojatno jedna od najstarijih knjiga u regiji -- s povijesnim grbovima nekih balkanskih zemalja i tadašnjih znamenitih bosanskih obitelji. Također je izložena rijetka numizmatička zbirka.

Samostan se trenutačno obnavlja. Gvardijan samostana, fra Mirko Majdančić, kaže kako je planirano otvaranje konobe u dvorištu. Konoba će imati podij za glazbenike i služit će samo ekološku hranu, kao što su vrhnje, džemovi, sokovi, različite domaće pite i izvrsni fojnički krumpir. Poljoprivredno dobro u susjedstvu godišnje proizvede oko 20 tona krumpira.

Osim konobe i muzeja, samostan se ponosi knjižnicom u kojoj je oko 50.000 naslova. Većina knjiga su filozofskog i teološkog sadržaja, tiskane između 16. i 19. stoljeća. U arhivi knjižnice sačuvano je preko 3.000 dokumenata iz razdoblja Otomanskog carstva, od koji 13 datira iz 1481. godine.

Danas samostan podjednako krasi i simbolizira Fojnicu. Smatra se čuvarom povijesti Fojnice i zaštitnikom njezine budućnosti.

Zbog svojeg domoljublja bosanski Franjevci visoko su cijenjeni od strane zajednice bosanskih Muslimana, koja vjeruje kako su oni neraskidiv dio bosanske srednjovjekovne i moderne državnosti. Franjevci vole kazati kako su predani Bogu i Bosni.