Grčka će postati dio projekta izgradnje plinovoda Južni smjer

16/04/2008

Sporazumom, čije se potpisivanje očekuje ovog mjeseca u Moskvi, Grčka će ući u zajednički projekt izgradnje cjevovoda duljine 900 km ispod Crnog mora.

(Reuters, IHT, Reporter.gr, The Moscow Times, Wiener Zeitung, Portfolio.hu, B92 - 15/4/08; New Europe, RIA Novosti, Kommersant - 14/04/08; AP, ANA-MPA - 10/04/08)

"Rusija je vrlo velik energetski čimbenik i pozitivni odnosi koje trenutačno imamo mogu biti samo dobra stvar", izjavio je grčki ministar razvitka Christos Folias. [Arhivski snimak]

Nakon Bugarske i Srbije ranije ove godine, Grčka će postati treća balkanska zemlja koja se priključuje plinovodu Južni smjer, kojim će se ruski zemni plin prenositi u Europu.

"Složili smo se biti dio projekta Južni smjer", izjavio je Reutersu u utorak (15. travnja) grčki ministar razvitka Christos Folias. "Trenutačno razmatramo tehničke detalje kako bi sastavili dokument koji potom možemo potpisati. Politička volja [s obje strane] je… sigurna".

Sporazum o uključivanju Grčke mogao bi biti potpisan koncem ovog mjeseca, tijekom posjeta grčkog premijera Costasa Karamanlisa Moskvi.

Prema projektu, zajedničkom pothvatu Gazproma koji uživa potporu Kremlja i talijanske kompanije Eni, cjevovod duljine 900 kilometara protezat će se ispod Crnog mora i povezivati Rusiju s Bugarskom, a potom se dijeliti na dva kraka. Srbija i Mađarska, koje su se također složile priključiti se projektu, nalazit će se na sjevernom kraku, za kojeg je prvotno bilo planirano da se završava u Austriji.

Zbog problema s austrijskom OMV, Gazprom sada po svemu sudeći razmišlja o preusmjeravanju tog kraka kroz Sloveniju i potom dalje u sjevernu Italiju. Glavni ravnatelj kompanije Alexei Miller prošlog je, kako se izvješćuje, tjedna zadobio potporu slovenskog predsjednika Danila Turka i premijera Janeza Janše za ulazak njihove zemlje u projekt Južni smjer.

Grčka bi postala tranzitna zemlja na južnom kraku plinovoda ka Italiji.

Južni smjer, vrijedan 10 milijardi eura, trebao bi se završiti 2013. godine. Plinovodom će se godišnje prenositi 30 milijardi kubičnih metara ruskog zemnog plina u Europu.

Rusija već isporučuje preko četvrtine od ukupne potrošnje plina u 27-članoj EU, što je izazvalo zabrinutost glede sve većeg utjecaja Moskve na europskom energetskom tržištu.

Južni smjer promatrao se kao konkurent plinovodu EU Nabucco čija je izgradnja već dugo u zastoju, a koji podupiru Sjedinjene Američke Države. Njime bi se godišnje prenosilo do 30 milijardi kubičnih metara plina iz središnje Azije i Kaspijskog mora u EU, preko Turske, Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Austrije, čime bi se vjerojatno pokrilo 5 posto europskih potreba.

Izjava ministra razvitka Foliasa Reutersu dolazi samo nekoliko dana nakon što je zamjenik pomoćnika američkog državne tajnice Matthew Bryza kazao novinarima prošlog tjedna u Ateni kako su on i grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakoyannis "razgovarali o tome koliko je važno postaviti opcije diversifikacije prije produbljivanja ovisnosti o jednom smjeru, od jedne kompanije koja je već tako veliki opskrbljivač".

U intervjuu Reutersu, Folias je pokušavao umanjiti takve zabrinutosti, kazavši kako je "Rusija vrlo velik energetski čimbenik i pozitivni odnosi koje trenutačno imamo mogu biti dobra stvar".

Grčka i Bugarska postigle su prošle godine sporazum s Rusijom o izgradnji cjevovoda duljine 285 kilometara kojim bi se ruska nafta trebala prenositi do Mediterana.