08/01/2008
Hrvatski diplomati smatraju kako im je mandat u Vijeću sigurnosti iznimno važan i pun izazova. Uz to, Hrvatska predsjeda jednim od najtežih i najznačajnijih tijela, Odborom za borbu protiv terorizma.
Nataša Radić za Southeast European Times iz Zagreba -- 08/01/08
![]() Hrvatska će biti u Vijeću sigurnosti do 2009. godine. [Arhivska snimka] |
Hrvatska je ovog mjeseca započela mandat nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Nestalne članice imaju dvogodišnji mandat, što znači da će Hrvatska biti u Vijeću do konca 2009. godine. Zemlja ima i dodatnu odgovornost jer predsjedava ad-hoc Odborom Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma (CTC).
Diplomatski tim hrvatske veleposlanice u UN-u Mirjane Mladineo spreman je sučeliti se s oba izazova. U iduće dvije godine, koliko će hrvatski diplomatski predstavnici sjediti u Vijeću, ustrojen je posebni diplomatski tim koji treba olakšati komunikaciju i proces donošenja odluka.
Za hrvatski diplomatski zbor, članstvo u Vijeću sigurnosti vrlo je značajna zadaća puna izazova.
Kao mlada demokracija i zemlja koju su tijekom devedesetih godina potresali ratovi, Hrvatska je često bila na dnevnom redu Vijeća. Sada će, umjesto da bude predmet rasprave, Hrvatska igrati aktivnu ulogu u međunarodnoj diplomaciji.
CTC je relativno nov odbor a predsjedanje tim odborom bit će za Hrvatsku prigoda za isticanje. Odbor je uspostavljen nakon napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001. godine. Vijeće sigurnosti jednoglasno je usvojilo rezoluciju 1373 kojom se sve zemlje obvezuju na ”tretiranje svake pomoći terorističkim aktivnostima kriminalnom djelatnošću, na uskraćivanje financijske potpore i utočišta teroristima i na razmjenu informacija o skupinama koje planiraju terorističke napade.”
CTC, u čijem je sastavu 15 članova, uspostavljen je kako bi nadzirao provedbu rezolucije. Iako je cilj CTC-a povećanje sposobnosti država na borbu protiv terorizma, on ne može nametati sankcije niti ažurirati popise terorističkih organizacija ili pojedinaca.
CTC je zadužen osigurati da svaka država djeluje u skladu sa zahtjevima Vijeća o sprječavanju terorističkih djela i s misijom otkrivanja slabosti zemlja u sprječavanju takvih koraka. Ako države nemaju zakone, sredstva ili osoblje za borbu protiv terorizma, CTC je zadužen pomoći im u nadvladavanju tih nedostataka.
Ipak, ako CTC utvrdi da nema političke volje u nekoj zemlji za sprječavanje terorističkih aktivnosti, Vijeće sigurnosti može odlučiti koje mjere treba provesti kako bi zemlje, koje odlučno odbijaju surađivati, ispunile mandat iz rezolucije 1373.
Prema dnevnom redu Vijeća sigurnosti za 2008. godinu, u središtu pozornosti i dalje će biti Bliski Istok i Afrika. Pozorno će se pratiti i stanje u Iranu, Iraku i Afganistanu, a pozornost će biti posvećena i središnjoj Aziji ukoliko situacija u Pakistanu postane opasna.
Kako se mandat Haaškog tribunala privodi kraju, pitanje ratnih zločina također će biti na dnevnom redu Vijeća, naročito ukoliko dva najtraženija optuženika, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, ostanu na slobodi.