Novi bukureštanski Zeleni pojas trebao bi smanjiti zagađenje zraka

29/10/2007

Nakon godina kontinuirane siječe šuma oko glavnog grada Rumunjske, vlasti ozbiljno shvaćaju ekološka upozorenja i planiraju izgradnju Zelenog pojasa oko Bukurešta.

Paul Ciocoiu za Southeast European Times iz Bukeršta - 29/10/07

Bukurešt se može pohvaliti sa samo 25 posto šumskih površina u odnosu na to koliko ih je imao 1989. godine. [Getty Images]

Bukurešt u posljednja dva desetljeća pati od ozbiljna nedostatka šuma, što kao rezultat ima povećano zagađenje zraka. Sada se općinske vlasti nadaju kako će preokrenuti taj trend sadnjom drveća u sedam sela u okolici grada, stvarajući Zeleni pojas.

"Planiramo zasaditi 200.000 novih stabala", izjavio je gradonačelnik Adriean Videanu, procjenjujući kako će troškovi sadnje iznositi između 5 i 10 milijuna eura.

Projekt, koji je preporučilo Ministarstvo poljoprivrede, provodit će se u razdoblju od šest godina. Osim unaprjeđenja kvalitete zraka u glavnom gradu, projekt će pomoći u nadzoru urbanističkog širenja, osigurati prostor za tjelovježbu i očuvati krajobraz.

Prema riječima stručnjaka, u posljednjih 17 godina u Bukureštu je posječeno skoro milijun stabala i još dva milijuna u okolnim područjima. Nakon rušenja komunizma, velike površine šumskog zemljišta vraćene su privatnim vlasnicima, od kojih su brojni odlučili pretvoriti ih u poljoprivredna zemljišta. Kao rezultat toga, Bukurešt se može pohvaliti sa samo 25 posto šumskih površina u odnosu na to koliko ih je imao 1989. godine.

Utjecaj na zdravlje jest ozbiljan. Prema Udruzi ekoloških stručnjaka (AEM), količina prašine u Bukureštu iznosi 260 do 280 tona po četvornom kilometru, dok je u drugim glavnim gradovima Europe -- od kojih su neki znatno veći -- količina prašine oko dvije tone po četvornom kilometru.

Zelene površine osiguravaju "zapreku prašini, pročišćavaju zrak i smanjuju zvučno zagađenje", kaže potpredsjednik AEM-a Florin Vasiliu. "Istodobno, pomažu u održanju temperaturne razlike između godišnjih doba, dana i noći".

Skoro 10.000 stanovnika godišnje umre od bolesti vezanih za zagađenje, izvješćuje skupina Eco-Civica.

Općinski stručnjaci započeli su vršiti popis stabala u Bukureštu, kojih, kako se procjenjuje, ima oko 1,5 milijuna. Stara i bolesna stabla bit će odsječena i zamijenjena mladim stablima.

Skoro milijun stabala u Bukureštu starije je od 30 godina, i postoji rizik da tijekom nevremena budu iščupana iz korijena, što predstavlja dodatnu prijetnju, kaže Videanu.