Dvojba Albanije: Proizvoditi energiju ili zaštititi životni okoliš?

25/09/2007

Albanski premijer Sali Berisha kaže da su termoelektrane najbolji način za ispunjavanje energetskih potreba zemlje. Ali planovi za izgradnju takvog objekta na popularnoj turističkoj lokaciji doveli su do protivljenja lokalnog stanovništva.

Erlis Selimaj za Southeast European Times iz Tirane -- 25/09/07

Albanija ovisi o hidroelektrani glede energije. [AFP]

U posljednjih deset godina na život u Albaniji ozbiljno su utjecale nestašice struje. Ovog ljeta građani su se sučelili s iskapčanjima u trajanju do 12 sati dnevno, na vrhuncu turističke sezone.

Premijer Sali Berisha obećao je poduzeti akciju. On kaže da niti uvoz struje niti napori da se uštedi energija nisu dovoljni za rješavanje problema, te se moraju izgraditi novi kapaciteti. "Mislim da albanska vlada mora planirati u svojem proračunu sredstva za novu termoelektranu svake godine", rekao je.

Vlasti su dale zeleno svjetlo za izgradnju termoelektrane u jugozapadnom lučkom gradu Vlori. Međutim, inicijativa je izazvala protivljenje aktivista za zaštitu životnog okoliša i lokalnog stanovništva.

Smještena na jadranskoj obali, Vlora je jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u zemlji. Prelijepe plaže i uvale, kao i antički i srednjovjekovni spomenici, čine je atraktivnim putničkim odredištem. Vlora je također poznata po biljnoj raznolikosti i vinu, maslinovu ulju i ribi.

Termoelektrana bila bi dio industrijskog parka koji obuhvaća područje od 560 hektara, u blizini nekoliko zaštićenih uvala. Budući da je cjelokupno gradsko područje Vlore veličine 1120 hektara, a industrijska zona bi se nalazila 1,5 kilometara od središta unutar stambene zone, žitelji su zabrinuti glede negativnog utjecaja na društveni život i turistički potencijal. Aktivisti za zaštitu životnog okoliša u međuvremenu ukazuju da glavni cilj projekta nije poboljšati energetsko stanje u domovini, već omogućiti izvoz u inozemstvo.

"Unatoč uvjeravanjima vlade da bi elektrana trebala pružiti pomoć u sve kritičnijoj energetskoj situaciji u Albaniji, postoje pokazatelji da je ispunjavanje energetskih potreba Albanije samo sekundarno u odnosu na izvoz struje na europsko energetsko tržište, a posebice na talijansko tržište", kaže Aleksander Mita, predstavnik saveza za zaštitu zaljeva Vlora.

Albanske vlasti i međunarodne financijske institucije kažu kako će biti poduzete mjere na limitiranju utjecaja, kao i da će se elektrana pridržavati ekoloških standarda EU.

Očekuje se da će elektrana imati proizvodni kapacitet od 97 megavata. Troškovi izgradnje procjenjuju se na oko 100 milijuna eura. Da bi pokrila troškove, Albanska elektroenergetska korporacija uzet će kredit u visini od 40 milijuna eura od EBRD-a. Svjetska banka i Europska investicijska banka također će pokriti dio troškova.

U ovom trenutku Albanija može ispuniti samo polovicu svojih elektroenergetskih potreba. Približno 90 posto od te količine pokriva hidroenergija, a takva vrsta proizvodnje ovisi o vremenskim uvjetima. Uz nove termoelektrane, vlada želi graditi osam novih manjih hidroenergetskih objekata.

Berisha je došao na vlast 2004. godine, a jedno od predizbornih obećanja koja je dala njegova Demokratska stranka bilo je da će riješiti energetsku krizu. Sada, tri godine kasnije, Berisha kaže da je velika suša otežala to.

"Ne žalim jer nisam ispunio obećanja", kazao je Berisha. "Da nismo imali ovu sušu obećanja bi bila ispunjena. Albanci znaju da nikada nismo imali ovakvu sušu. Ali mi radimo na rješavanju problema financiranjem različitih projekata na području energetike".