Studija pokazuje kako koristi Hrvatske od EU nadmašuju troškove

11/09/2007

Članstvo u EU neće biti jeftino za Hrvatsku. Međutim, javnost može očekivati bolje plaće i više radnih mjesta, predviđa se u izvješću.

Nataša Radić za Southeast European Times iz Zagreba –11/09/07

Hrvatska se nada primitku poziva za ulazak u EU 2009. godine. [AFP]

Prema izvješću Ekonomskog instituta u Zagrebu, članstvo u EU koštat će Hrvatsku 1,6 milijardi eura godišnje. Istodobno, javnost će odmah osjetiti pogodnosti europske integracije, u obliku većih plaća i smanjenja nezaposlenosti.

U analizi na 1500 stranica, objavljenoj ovog ljeta, detaljno se iznosi vjerojatni gospodarski utjecaj priključenja Uniji. U njoj se predviđa veći životni standard i jačanje glavnih industrija -- posebice trgovine i turizma -- najranije od 2009. godine, kada će, kako se nada, Hrvatska dobiti poziv.

Prema studiji, stopa nezaposlenosti past će na 10 posto nakon prijama, sa sadašnjih 16 posto. Rast će BDP zemlje, kao i ukupan gospodarski rast. Nacionalna valuta ostat će stabilna, povećat će se priljev izravnih stranih ulaganja, a cijene će ostati stabilne, s maksimalnim povećanjem za 1,4 posto.

Hrvati će zarađivati više i trošiti više, ali hrana, odjeća, potrepštine i stanovanje neće postati znatno skuplji, ukazuje se u studiji. Pa ipak, ljetne kuće na obali su iznimka. Očekuje sa kako će se njihova cijena povećati kako se liberalizira tržište nekretnina.

Studije poput ove radile su i druge zemlje članice EU neposredno prije svojeg konačnog kruga pregovora s Brusselsom, kaže šefica instituta Sandra Švaljek. Studija koju je načinila Poljska naročito je poslužila kao model za hrvatsko izvješće.

Neke od pogodnosti priključenja EU mogu se vidjeti čak i sad, tijekom procesa priključenja, kaže glavni pregovarač Hrvatske s EU Vladimir Drobnjak. Članstvo neće samo donijeti bolji životni standard i veće plaće, nego će dati dodatnu vrijednost hrvatskoj političkoj i društvenoj strukturi. "Ta vrijednost je nemjerljiva", ističe Drobnjak.

Iako je ukupna slika ružičasta, u izvješću se priznaje kako će se neki sektori sučeliti s izazovima. Među njima su poljoprivreda i ribarstvo. Državne subvencije bit će ukinute nakon prijama i fondovi EU morat će biti dovoljni kako bi hrvatska poljoprivreda bila konkurentna na tržištu EU.

Reforme će biti potrebne. Država je već pripremila strategiju za poljoprivredu koja za cilj ima olakšanje tranzicije na integrirano tržište EU, s nacionalnim kvotama za svaki proizvod.