Crnomorske zemlje obećale veću suradnju

26/06/2007

Unaprjeđenje trgovinske i energetske suradnje i modernizacija prometnih veza bila su neka od prioritetnih pitanja o kojima su razgovarali čelnici 12 zemalja organizacije Crnomorska gospodarska suradnja tijekom summita u Istanbulu.

(Zaman, Nine o'Clock, FT, Deutsche Welle, Itar-Tass, RIA Novosti - 26/06/07; AFP, AP, Reuters, DPA, RFE/RL, VOA, RIA Novosti, Sofijska tiskovna agencija, Beta - 25/06/07)

Čelnici 12 zemalja crnomorske regije okupili su se u ponedjeljak (25. lipanj) u Istanbulu. [Getty Images]

Čelnici 12 zemalja članica organizacije Crnomorska gospodarska suradnja (BSEC) okupili su se u ponedjeljak (25.lipanj) u Istanbulu kako bi obilježili 15. godišnjicu organizacije jednodnevnim summitom čiji je domaćin bio turski predsjednik Ahmet Necdet Sezer.

Unaprjeđenje trgovinske i energetske suradnje unutar regije BSEC bilo je na vrhu dnevnog reda sastanka, održanog uz oštre mjere sigurnosti u palači Ciragan iz otomanskog doba, u najvećem gradu Turske.

Na koncu summita čelnici su objavili deklaraciju u kojoj izražavaju predanost konsolidiranju uloge organizacije "kao aktivnog i pouzdanog člana u regionalnim i međunarodnim poslovima" i sučeljavanju s izazovima koji predstoje.

Također su obećali "produbljivanje suradnje na području energetike... i suradnju sa EU i drugim međunarodnim partnerima kako bi se osigurao pošten pristup energetskim resursima i tržištima na uzajamnoj bazi za sve zainteresirane zemlje". Suglasili su se pojačati suradnju na projektu izgradnje kružne ceste duljine 7.500 kilometara koja povezuje svih 12 zemalja članica.

Uz to, čelnici su naveli uklanjanje zakonskih zapreka trgovini kao jedno od prioritetnih pitanja. U rujnu će biti održan poseban sastanak posvećen tom pitanju.

BSEC, koja je utemeljenja 1992. godine nakon raspada Sovjetskog Saveza, čine crnomorske primorske države Bugarska, Gruzija, Rumunjska, Rusija, Turska i Ukrajina, kao i susjedne Albanija, Armenija, Azerbejdžan, Grčka, Moldavija i Srbija.

Regija BSEC, koji obuhvaća teritorij veličine skoro 20 milijuna četvornih kilometara s ukupno oko 350 milijuna stanovnika, drugi je po veličini izvor nafte i zemnog plina poslije Perzijskog zaljeva. Također predstavlja značajan tranzitni koridor za isporuku nafte i plina iz središnje Azije i kaspijske regije u Europu.

Osim Armenije, koja je na summit poslala ministra vanjskih poslova, sve ostale zemlje članice predstavljali su ili predsjednici ili premijeri.

Obraćajući se sudionicima summita, ruski predsjednik Vladimir Putin naglasio je velik potencijal regije kao puta za transport nafte i plina na europska tržišta.

"Opskrba energijom postaje sve važniji čimbenik u napretku", kazao je. "Spremni smo s našim regionalnim partnerima riješiti značajne zadatke koji utječu ne samo na gospodarsko ozračje u regiji, već i na europsko i svjetsko gospodarstvo".

Balkanska i crnomorska regija "uvijek su bili sfera naših posebnih interesa", kazao je Putin kasnije novinarima. "I jedino je prirodno da se preporođena Rusija vrati tu".

Iako je ruski čelnik izrazio protivljenje "dodavanju novih struktura" BSEC-u, rumunjski predsjednik Traian Basescu pozvao je na veću suradnju sa EU i drugim regionalnim inicijativama.

Njihov bugarski kolega Georgi Parvanov predložio je da 27-člani blok ulaže u razvitak moderne transportne, energetske i komunikacijske infrastrukture u regiji Crnog mora izdvajanjem sredstava u okviru njezinih regionalnih razvojnih programa.

U zaključnoj deklaraciji sa summita Europskoj komisiji dodijeljen je status promatrača.

U dokumentu se potvrđuje kako politički problemi između pojedinih država članica remete gospodarsku suradnju i poziva na miroljubivo rješenje tih problema.

Aremenija i Azerbejdžan još uvijek nisu riješili svoj dugotrajni spor oko teritorije Nagorno-Karabakh, dok su Rusija i Gruzija u sporu oko regije Južne Ošetije i Abkhazie. Suprotstavljena stajališta Srbije i Albanije oko budućnosti Kosova također su bili razvidni na summitu u Istanbulu.

"Politički sukobi predstavljaju značajnu zapreku na putu gospodarske suradnje i razvitka", kazao je turski premijer Recep Tayyip Erdogan na ručku u ponedjeljak čiji je bio domaćin. "Moramo uložiti napore kako bi sami unutar regije pronašli rješenje političkih problema".