Hrvatska pozvana na ubrzanje reformi potrebnih za EU

26/04/2007

Europski parlament navijestio je u srijedu kako će odobriti prijam Hrvatske u EU prije parlamentarnih izbora EU 2009. godine, ako zemlja u roku završi razgovore o priključenju.

(EurActiv - 26/04/07; AP, HINA, Evropski parlament - 25/04/07)

Europski parlament pohvalio je napredak Hrvatske i pozvao na nastavak potrebnih promjena. [Arhivski snimak]

Pohvalivši dosadašnji napredak koji je Hrvatska postigla u svojim razgovorima o priključenju EU, Europski parlament (EP) pozvao je zemlju u srijedu (25. travnja) na jačanje napora u smjeru uspješna okončanja procesa.

Hrvatska je započela pregovore s Unijom o članstvu u listopadu 2005. godine i nada se kako će se moći priključiti 27-članom bloku 2009. godine. Zemlja je do sada otvorila razgovore o šest od 35 pregovaračkih poglavlja, a vjerojatno će ih još biti otvoreno prije nego Portugal preuzme rotirajuće predsjedništvo EU od Njemačke 1. srpnja.

"Hrvatska bi trebala učiniti najviše u njezinoj moći na provedbi potrebnih reformi, te bi pregovori mogli biti zaključeni u roku kako bi Europski parlament dao svoj pristanak prije sljedećih parlamentarnih izbora EU u lipnju 2009. godine", priopćio je EP u srijedu, u rezoluciji vezanoj za izvješće o napretku ove balkanske zemlje u priključenju tijekom 2006. godine.

Iako su usvojeni ključni zakoni u ključnim područjima kao što su javna uprava, upravljanje sudovima i protukorupcijska politika, navodi se u izvješću koje je sastavio izvjestitelj EP-a za Hrvatsku Hannes Swoboda, potrebni su dodatni napori u tim i ostalim područjima.

"Potrebno je učiniti više", kazao je zamjenik njemačkog ministra vanjskih poslova Guenther Gloser zakonodavcima EU, piše AP. "Korupcija je i dalje ozbiljan problem. Trebaju se ubrzati reformski napori. Hrvatska ima puno toga na dnevnom redu".

Naglašavajući kako je "otvoreno, konkurentno tržišno gospodarstvo temeljan uvjet za članstvo u EU", EP je pozvao Hrvatsku na ostvarenje dogovorenih ciljeva vezanih za prodaju poduzeća u državnom vlasništvu i smanjenje državnih subvencija, posebice brodogradilištima i željezarama. Zakonodavci su također pozvali Zagreb na provedbu mjera kojima bi se državljanima EU omogućila kupovina nekretnina. Hrvatska bi također trebala poduzeti korake na usklađivanju svoje ekološke politike sa standardima EU.

Naglašavajući potrebu pune suradnje Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, zakonodavci EU kritizirali su Zagreb jer nudi pomoć u plaćanju odvjetnika koji zastupaju hrvatske vojne generale optužene za ratne zločine.

Ističući potrebu za opsežnom reformom pravosudnog sustava, EP je kritizirao "konstantnu diskriminaciju među određenim pravosudnim osobljem prema nehrvatima", manjkavosti na području zaštite svjedoka i imenovanje pravosudnih dužnosnika.

Zakonodavci EU također su pozvali Hrvatsku i Sloveniju da iscrpe sve napore za bilateralno rješavanje preostalih graničnih sporova, predlažući pribjegavanje "posredničkim uslugama treće strane" samo ako se rješenje ne može pronaći.

Komentirajući rezoluciju od srijede, hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je kako je ključno pitanje za Hrvatsku dobivanje potvrde ugovora o priključenju prije isteka mandata EP u lipnju 2009. godine.

"Ako se to dogodi, bit će to veliki uspjeh za Hrvatsku", kazao je.