Profesor podrijetlom iz Rumunjske žrtvovao život kako bi spasio studente tijekom pucnjave na sveučilištu Virginia Tech

18/04/2007

Liviu Librescu preživio je Holokaust i postao stručnjak za strojarstvo. Poginuo je u ponedjeljak pomažući svojim studentima pri bijegu od najstrašnijeg pokolja koji se ikada zbio u nekom studentskom kampusu u Americi.

(Nine o'Clock, Reuters, New York Times, Los Angeles Times, The Daily Record, The Times - 18/04/07; AP, UPI, Chicago Tribune, CNSNews, HotNews.ro - 17/04/07)

Svijeća i cvijeće krase portret Livia Librescua na Politehničkom sveučilištu u Bukureštu, u utorak (17. travanj). [Getty Images]

Životi 32 osobe naglo su ugašeni u ponedjeljak (16. travanj) u suludoj pucnjavi naoružanog napadača na sveučilištu Virginia Tech, u najkrvavijem pokolju koji se ikad zbio u nekom američkom studentskom kampusu. Jedna od žrtava je Liviu Librescu, rođen u Rumunjskoj, koji je imao je dvojno američko-izraelsko državljanstvo i predavao strojarstvo na sveučilištu. Liviu je preživio Holokaust, a poginuo je kao heroj pokušavajući spasiti svoje studente.

"Moj otac blokirao je ulaz svojim tijelom i kazao studentima da bježe", izjavio je profesorov sin Joe Librescu AP-u u utorak u telefonskom intervjuu. "Studenti su počeli otvarati prozore i iskakati vani".

U komentaru britanskog StringThe Times objavljenom u srijedu navodi se kako je 76-godišnji profesor, koji je svoj život posvetio nastavi i istraživanjima, spasio najmanje devet života.

Librescu i njegovi studenti bili su u učionici na drugom katu Norris Halla na Virginia Techu kada je napadač, identificiran kao Cho Seung-Hui, 23-godišnji južnokorejski student, počeo bezobzirno pucati u susjednoj prostoriji. Sve je počelo gromoglasnim zvukom "kao divovski čekić", kazao je jedan student opisujući što se dogodilo. Potom su se čuli povici i novi pucnji.

Librescu je potrčao ka vratima, blokirajući ih svojim tijelom u pokušaju da zaustavi Choa i svojim studentima omogući bijeg iskakanjem kroz prozor. Iako su neki zadobili prijelome, bili su na sigurnom. Profesor je međutim ubijen kada je Cho na silu otvorio vrata i pucao na njega.

"Mora da sam bio osma ili deveta osoba koja je iskočila i mislim da sam bio posljednji", kazao je novinarima Alec Calhoun, 20.

"Moj otac pokazao je smisao svoje hrabrosti braneći ono u što je vjerovao odavno", izjavio je Joe Librescu.

Rođen u obitelji rumunjskih Židova, Librescu je kao dječak poslan u radni logor, nakon što je Rumunjska udružila snage s nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Zajedno s tisućama drugih Židova, Librescu i njegova obitelj odvedeni su u središnji logor u gradu Focsani.

Oko 380.000 rumunjskih Židova ubijeno je tijekom rata od strane kolaboracionističkog režima, navodi se u izvješću iz 2004. godine.

Librescu je diplomirao strojarstvo i avio-konstrukciju na Politehničkom sveučilištu u Bukureštu 1953. godine. Kasnije se specijalizirao za kompozitne strukture i aeroelastičnost.

Zbog simpatija prema Izraelu i odbijanja iskazivanja lojalnosti komunističkom režimu Nicolae Ceaucescua, njemu je kasnije zabranjen svaki kontakt s osobama izvan Rumunjske i nije mu dopušteno napuštati zemlju.

Međutim, zahvaljujući osobnoj intervenciji tadašnjeg izraelskog premijera Menachema Begina, Librescu je dobio mogućnost otputovati u Izrael, gdje se nastanio 1978. godine. Ubrzo nakon toga počeo je raditi na Sveučilištu u Tel Avivu, gdje je predavao strojarstvo do 1985. godine. Potom je proveo studijsku godinu u Virginii i na koncu odlučio ostati tamo.

Rumunjska znanstvena zajednica priključila se Librescuovim kolegama s Virginia Techa u žalosti zbog njegove tragične smrti u utorak.

"To je velik gubitak", kazala je Ecaterina Andronescu, predsjednica Politehničkog sveučilišta u Bukureštu. "Dijelimo neizmjerno uvažavanje za način na koji je reagirao i branio svoje studente svojim životom".

Autor velikog broja publikacija, Librescu je dobio brojne nagrade za svoj rad. Postao je doktor Rumunjske akademije znanosti 1969. godine. Fakultet na kojem je diplomirao dodijelio mu je počasnu diplomu 2000. godine. Također je dobio nekoliko stipendija NASA.

Kolege su opisale Librescua kao "briljantna znanstvenika", "iznimnu osobu" i "pravog gentlemana". Za sobom je ostavio suprugu Marlenu i njihova dva sina.