Radikali osvojili najviše glasova na izborima u Srbiji

22/01/2007

Stranka krajnje desnice Srpska radikalna stranka osvojila je u nedjelju 81 mandat na izborima u Srbiji ali nema koalicijske partnere. Demokratske stranke u Srbiji imaju zajedno dovoljno glasova za ustroj nove vlade -- ako mogu nadvladati svoje nesuglasice.

Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda – 22/01/07

Prema Središtu za slobodne izbore i demokraciju, odaziv birača na izborima održanim u nedjelju (21. siječanj) iznosio je oko 60,4 posto. [Getty Images]

Nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora u Srbiji, najjača pojedinačna stranka u zemlji i dalje je stranka krajnje desnice, Srpska radikalna stranka (SRS), priopćilo je Središte za slobodne izbore i demokraciju (CeSID). SRS, na čelu s haaškim optuženikom Vojislavom Šešeljem, osvojila je 81 mandat. Međutim, ponovno neće moći ustrojiti vladu.

Radikali su kazali kako neće ući u koaliciju niti s jednom strankom iz demokratskog bloka, a manjinske stranke odbile su prijedloge SRS-a o koaliciji. Zamjenik predsjednika stranke Tomislav Nikolić pozvao je svoje pristaše na strpljenje do sljedećih izbora.

Prema CeSID-u, odaziv birača iznosio je oko 60,4 posto. Iza radikala je Demokratska stranka (DS) čiji je čelnik predsjednik Srbije Boris Tadić. Ona će imati 65 mjesta u novom parlamentu. Treća je Demokratska stranka Srbije (DSS) premijera Vojislava Koštunice sa 47 mandata.

Stranka G17 Plus, na čelu s bivšim ministrom financija Mlađanom Dinkićem, imat će oko 19 mandata, a Socijalisti će uzeti približno 16 mandata. Koalicija stranaka koju predvodi predsjednik Liberalnih demokrata Čedomir Jovanović imat će oko 15 mandata.

Manjinske stranke, koje su najavile svoju potporu demokratskoj vladi, imat će sedam ili osam mjesta.

Prema ovim rezultatima, tri najjače stranke demokratskog bloka -- DS, DSS i G17 Plus -- mogle bi ustrojiti novu vladu s potporom 132 zastupnika. Međutim, prepirke između tih stranaka mogle bi otežati postizanje tog cilja.

"Glavni sukob odnosit će se na budućeg premijera", kaže politički analitičar Vladimir Goati, dodajući kako će mjesta ministra unutarnjih poslova i pravosuđa također vjerojatno izazvati nesuglasice. Drugi analitičar, Đorđe Vukadinović, kaže kako bi ustroj nove vlade također mogao biti narušen pitanjem Kosova, budući da posebni izaslanik UN-a Martti Ahtisaari planira predstaviti svoj prijedlog o statusu početkom veljače.

Čelnik G17 Plus Dinkić izjavio je kako bi bilo najbolje kada bi vladu ustrojili DS, DSS i njegova stranka. "Rezultati izbora pokazuju kako su se građani odlučili za put ka Europi", kazao je Dinkić.

Koštunica je u međuvremenu pozvao Tadića da mandat za ustroj nove vlade povjeri "onome tko može osigurati većinu u parlamentu".

"Očekujem od svih stranaka odgovorno djelovanje", kazao je Koštunica, odbijajući govoriti opširnije o mogućim partnerima u vladi.

Tadić je kazao kako bi novu vladu "trebalo ustrojiti što je prije moguće". Također je dodao kako će njegova stranka tražiti mjesto premijera.

Po zakonu, novi saziv srbijanskog parlamenta mora biti konstituiran u roku od mjesec dana nakon izbora. Nova vlada mora se ustrojiti u roku od tri mjeseca nakon konstituiranja novog parlamenta. U suprotnom bit će raspisani novi izbori.