Srbija odugovlači povrat imovine

06/09/2006

U Srbiji, jedinoj europskoj zemlji koja nije svojim građanima vratila imovinu koju su zaplijenili komunisti i nacisti, oko 500.000 ljudi čeka da ponovno dobije svoju imovinu.

Georgi Mitev-Shantek za Southeast European Times -- 06/09/06

Bivši vlasnici podnijeli su zahtjeve za skoro cijelo središte Beograda, što je ugrozilo ulaganja u tom dijelu glavnog grada. [AFP]

Građani Srbije čiju su imovinu zaplijenili nacisti tijekom Drugog svjetskog rata -- a nakon toga komunisti -- imali su rok do konca lipnja za podnošenje zahtjeve za povrat svojeg posjeda. Prema Ravnateljstvu za imovinu, podneseno je između 100.000 i 150.000 zahtjeva. Mreža za povrat imovine, koja okuplja bivše vlasnike, procjenjuje kako svaki kontakt uključuje najmanje tri zahtjeva, što znači da će ravnateljstvo obrađivati oko 500.000 zahtjeva.

Prema ranijim statističkim podatcima, podnositelji zahtjeva koji sada žive u Sjedinjenim Državama traže preko veleposlanstva u Beogradu povrat imovine u vrijednosti od 500 milijuna dolara.

Statistika pokazuje kako je država oduzela 726 milijuna četvornih metara -- ili 20.000 stambenih jedinica. Osim toga, također su oduzimani vrijednosni papiri, obveznice, intelektualno i industrijsko vlasništvo. Prema Zakonu o denacionalizaciji -- koji će, kako se očekuje, biti usvojen i proveden do konca godine -- imovina se treba vratiti ranijim vlasnicima. Ako je to nemoguće, mora se ponuditi novčana naknada. Mreža za povrat imovine priopćila je kako će se imovina fizički moći vratiti u 90 posto slučajeva.

Slovenija, Češka Republika, Slovačka i Mađarska počele su povrat prije 15 godina. Bugarska (1992), Njemačka (1994), Rumunjska, Hrvatska i Poljska (1996), Makedonija (1998), Bosna i Hercegovina (2000), Crna Gora (2002) i Albanija (2004) također su započele proceduru povrata imovine. Srbija međutim još uvijek pravi popis zaplijenjene imovine.

Prema zakonu usvojenom u svibnju, crkve i vjerske zajednice dobit će natrag svoju imovinu. Prema državnim podatcima, od ukupne nacionalizirane imovine, oko 3 posto pripada crkvama i vjerskim zajednicama.

Povrat imovine njezinim pravim vlasnicima nije samo ispravljanje povijesne nepravde. Kada se strani ulagači počnu raspitivati o kupovini zemljišta u srbijanskim gradovima, oni nailaze na ozbiljne probleme glede vlasničkih prava.

Ozbiljni ulagači ne žele kupovati zemlju koja se, prema sadašnjem zakonu, može kupiti na 99 godina, uz opasnost da se pojavi pravi vlasnik i traži povrat zemljišta. U središtu Beograda, bivši vlasnici podnijeli su zahtjeve za skoro cijelo središte grada, što je ugrozilo ulaganja u glavnom gradu.

Prigodom kupovine društvenog ili državnog poduzeća trenutačno se 5 posto stavlja u Fond za povrat. Fond ima 50 milijuna eura. Ravnateljica Uprave trezora Vesna Džinić smatra kako će Srbija, da bi završila proces povrata imovine, morati potrošiti između 35 i 200 milijardi eura.