Srbijanski predsjednik izjavio da Beograd mora izručiti Mladića

10/04/2006

Sve zapreke na putu prema članstvu u EU moraju biti uklonjene, uključujući pitanje suradnje sa sudom za ratne zločine, rekao je srbijanski predsjednik Boris Tadić u nedjelju.

(UPI, AP - 09/04/06; AFP - 08/04/06; Reuters, Irish Times, AP, RFE/RL, B92, Institute for War and peace Reporting - 07/04/06)

"Članstvo u EU naš je strateški cilj. Sve zapreke na tom putu moraju biti uklonjene, a to znači da moramo u potpunosti surađivati s UN-ovim tribunalom u Haagu", rekao je predsjednik Boris Tadić. [Getty Images]

Srbijanski predsjednik Boris Tadić rekao je u nedjelju (9. travanj) da Beograd mora izručiti Ratka Mladića, bjegunca optuženog za ratne zločine, Međunarodnom kaznenom tribunalu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) do konca ovog mjeseca, kako bi ostao na putu izgradnje čvršćih veza s EU.

"Članstvo u EU naš je strateški cilj", rekao je srbijanski predsjednik u intervjuu danom austrijskom dnevniku Kurrir. "Sve zapreke na tom putu moraju biti uklonjene, a to znači da moramo u potpunosti surađivati s UN-ovim tribunalom u Haagu."

EU je prošlog mjeseca upozorila kako bi mogla prekinuti razgovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s Beogradom ako ne izruči Mladića prije sljedeće runde pregovora 5. travnja. Ali nakon sastanka s glavnom tužiteljicom UN-a Carlom del Ponte, nakon njezina posjeta Srbiji 29. ožujka, Brussels je produljio rok za izručenje bivšeg vojnog zapovjednika bosanskih Srba Haagu i odlučio nastaviti s razgovorima.

Povjerenik EU za proširenje Olli Rehn rekao je kako je del Ponte izvijestila o "napretku suradnje Srbije i Crne Gore s ICTY-em" te da je srbijanski premijer Vojislav Koštunica obećao "neodgodivo" pronalaženje i izručenje Mladića.

Ukazujući u nedjelju kako srbijanskim vlastima nije poznato gdje se bjegunac nalazi, Tadić je rekao kako potiče Koštunicu da postupi u okvirima obećanja danog ICTY-u i EU, te ispuni travanjski rok, izvijestio je UPI.

Mladić je u bijegu od 1995, kada ga je ICTY prvi puta optužio za ratne zločine zbog njegove navodne umiješanosti u zločine počinjene tijekom sukoba u Bosni i Hercegovini 1992-1995. On se sučeljava s dvije optužbe za genocid, za srebrenički masakr iz 1995. u kojem je ubijeno 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka, i 43-mjesečnu opsadu Sarajeva, u kojoj je ubijeno više od 10.000 ljudi.

Srbijanske vlasti priznale su kako je Mladić živio u Beogradu pod zaštitom vojske do sredine 2002, nakon čega je nestao. Vjeruje se kako se bjegunac, koji je do prošlog prosinca primao mirovinu iz Beograda, skriva u Srbiji. U izvješću tajne obavještajne službe objavljenom ranije ove godine otkriveno je da mu je izbjegavanju uhićenja pomagalo više od 50 osoba. Otada je niz bivših Mladićevih suradnika uhićen i ispitan.

Prošlog tjedna, beogradski dnevnik Blic izvijestio je da su srbijanski obavještajni agenti pretražili kuće Mladićevih rođaka i neke od njih odveli na ispitivanje. Porezni inspektori i policija pretražili su tvrtku Mladićevog sina Darka Mladića.

"Ako jedna osoba -- pa bio to i Mladić -- pokušava ucijeniti cijelo stanovništvo, vlasti moraju reagirati, a to uključuje povećani pritisak na obitelj", prenio je dnevnik navode obavještajnog izvora.

Optužujući Koštunicu da je u prošlosti štitio Mladića, bivši šef državne službe sigurnosti izjavio je u nedjelju kako je uvjeren da će premijer osigurati ispunjenje roka za izručenje bjegunca od strane Beograda.

"Ako se sami ograničite na nekakav datum, to znači da već imate paket i sve što trebate je umotati ga", prenio je AP izjavu Gorana Petrovića, koji je bio na čelu tajne službe nakon progona bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića 2000.

Neovisno o tome, parlament Srbije i Crne Gore u petak je usvojio zakon o zamrzavanju imovine odbjeglih optuženika za ratne zločine.