Hrvatska u sukobu s Brusselsom zbog ribarstvene politike

21/03/2006

Hrvatski plan modernizacije ribarske flote naišao je na protivljenje dužnosnika EU, koji ga smatraju protivnim propisima o ribarenju u Jadranskom moru.

Kristina Ćuk za Southeast European Times iz Zagreba -- 21/03/06

Vlada želi dodati 26 ribarskih brodova hrvatskoj floti. [Getty Images]

Hrvatska Vlada planira izgraditi 26 ribarskih brodova u cilju pomoći ribarskoj industriji koja je u teškom položaju. Međutim, ta ideja naišla je na protivljenje dužnosnika EU, koji su izjavili kako je taj potez usmjeren na konkuriranje susjednoj Italiji, koja trenutno uživa gotovo monopolski položaj u području ribarenja Jadranskim morem.

Sa svojom velikom flotom, Italija sada izlovljava oko 90 posto ribe iz područja, dok ulov Hrvatske iznosi oko 7 posto.

Zajednička ribarstvena politika zabranjuje povećanje hrvatske flote. Financijska sredstva iz proračuna EU namijenjena ribarstvu trebaju se iskoristiti isključivo za obrazovanje i modernizaciju -- ili za prenamjenu ribarskih brodica u turistička plovila.

Međutim, Zagreb tvrdi kako izgradnja novih polovila predstavlja rekonstrukciju i modernizaciju zastarjele flote, a ne njezino povećanje. Štoviše, tvrde hrvatski dužnosnici, brodovi bi se iskoristili za ulov manje plave ribe, koja u Jadranskom moru nije ugrožena, te projekt nije u sukobu s kriterijima zaštite okoliša EU.

Jačanje hrvatskog ribarstva dio je utvrđenog cilja Sanaderove vlade za jačanje pomorskog udjela u gospodarstvu zemlje. Međutim, istovremeno, vlada je obećala pridržavati se načela EU. Kada zemlja postane članica EU, na hrvatske ribare primjenjivat će se propisi iz Brusselsa, kojima je određena vrsta i količina ribe koju mogu loviti.

Glavno načelo politike EU je zaštita ribarske industrije od iscrpljivanja, posebice u Sjevernom moru. Oko 270.000 obitelji na području EU živi od ribarstva, a zalihe koje nestaju prijete njihovom standardu, te ugrožavaju biološku raznolikost.

Međutim, politika je neprestano na udaru konzervativaca i onih koji joj se protive -- koji kažu da politika nastavlja s određivanjem neodrživih kvota, kao i da je neke države koriste kako bi zaštitile svoje interese na štetu drugih.

U Hrvatskoj je politika EU naišla na protivljenje, budući da, prema tvrdnjama nekih, ona stavlja sektor ribarenja zemlje u loš položaj. Međutim, radna skupina čiji je zadatak bio istražiti problem zaključila je kako zemlja može nastaviti s modernizacijom flote sve do vremena kada se bude trebala učlaniti u EU.