Glavni tajnik NATO-a nada se uhićenju Karadžića i Mladića do konca 2006. godine

10/01/2006

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer pozvao je u ponedjeljak Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru na uhićenje bjegunaca optuženih za ratne zločine Radovana Karadžića i Ratka Mladića do konca ove godine, kako bi mogli započeti izgradnju čvršćih veza sa Savezom.

(Reuters, Beta - 09/01/06; Reuters - 03/01/06; AP, Washington File - 30/12/05)

"Iskreno se nadam kako je 2006. godina u kojoj će Srbija i Crna Gora i Bosna i Hercegovina ispuniti kriterije za [program NATO-a] Partnerstvo za mir. To je odavno trebalo učiniti", izjavio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer. [AFP]

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izrazio je u ponedjeljak (9. siječanj) nadu kako će Bosna i Hercegovina (BiH) i Srbija i Crna Gora biti u stanju započeti izgradnju čvršćih veza sa Savezom ove godine.

"Iskreno se nadam kako će 2006. biti godina u kojoj će Srbija i Crna Gora i Bosna i Hercegovina moći ispuniti kriterije za priključenje programu NATO-a Partnerstvo za mir (PfP)", kazao je u ponedjeljak de Hoop Scheffer na tradicionalnom novogodišnjem domjenku za novinare. Opisujući prijam dviju zemalja u program kao "doista vrlo važan" i "dosta zakasnio", naglasio je kako one prvo moraju ispuniti uvjete.

Uspostavljen 1994. godine, program PfP omogućava NATO-u izgradnju čvršće političke i vojne veze sa zemljama koje nisu članice Saveza i predstavlja prvi značajan korak ka konačnom članstvu u NATO-u. Deset od 30 zemalja koje su potpisale sporazume o PfP sa Savezom nastankom programa postale su članice NATO-a, ukazuje se u izvješću agencije Reuters od ponedjeljka.

Glavni uvjet kojeg je Savez odredio za prijam BIH i Srbije i Crne Gore u program PfP cjelovita je suradnja s Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), uključujući uhićenje osumnjičenika za ratne zločine. Međunarodna zajednica posebice ustrajava na uhićenju i izručenju dvojice najtraženijih optuženika tribunala -- bivšeg čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića i njegova vojnog zapovjednika Ratka Mladića.

Karadžić i Mladić nalaze se u bijegu deset godina. ICTY je podignuo optužnice protiv njih zbog, kako se tvrdi, umiješanost u ratne zločine počinjene tijekom sukoba u BiH 1992-1995. Obojica se sučeljavaju s optužbama za genocid zbog svoje navodne uloge u 43-mjesečnoj opsadi Sarajeva i pokolju u Srebrenici 1995. godine.

Vjeruje se kako se Karadžić skriva u istočnim dijelovima BiH pod nadzorom Srba, dok se za Mladića smatra kako se nalazi u Srbiji.

EU, s kojom je Srbija i Crna Gora u listopadu započela razgovore o Sporazumu o stabilizaciji i priključenju, upozorila je prošlog mjeseca Beograd kako pregovori mogu biti obustavljeni u svakom trenutku u slučaju nesuradnje u naporima na privođenju optuženika -- posebice Mladića -- pravdi.

Ministar obrane Srbije i Crne Gore Zoran Stanković potvrdio je koncem prošle godine kako vojska nije poštovala zapovijedi da pronađe tog bjegunca. Nekoliko dana kasnije također je otkrio kako je Mladiću isplaćivana mirovina do studenog.

"U NATO-u ili EU ne postoji zemlja koja bi dopustila slobodno kretanje optuženog ratnog zločinca na njezinu teritoriju", izjavio je u studenom podtajnik američkog State departmenta za politička pitanja Nicholas Burns. "Mladić je na slobodi deset godina, a osam od tih deset godina uživao je punu zaštitu srbijanske države, srbijanske vojske, po njihovu vlastitom priznanju", dodao je.