Na summitu razgovorano o putu Balkana u Europu

09/01/2006

Zapadni Balkan ušao je kritično razdoblje, izjavio je povjerenik EU za proširenje Olli Rehn na prošlomjesečnom summitu na visokoj razini posvećenom budućnosti Balkana, ukazujući na pitanje Kosova.

Antonela Arhin za Southeast European Times – 01/09/06

Povjerenik EU za proširenje Olli Rehn (desno) i predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović na tiskovnoj konferenciji u Brusselsu 8. prosinca 2005. godine. [AFP]

Budućnost Balkana bila je tema međunarodnog summita na visokoj razini održanom u prosincu koji je okupio političare EU, dužnosnike vlada, poslovne čelnike, predstavnike nevladinih udruga, znanstvenike i predstavnike svjetskih medija. Naslovljen "Dovođenje Balkana u glavne tijekove Europe", summit je održan u Palači d'Egmont u Brusselsu.

Razgovori su bili usredotočeni na tri glavna pitanja: 1) Postaje li Balkan dio europskog gospodarstva, 2) Koje se balkanske zemlje kreću ka članstvu u EU, i 3) Što treba raditi a što ne u obnovi i razvitku Balkana?

Zapadni Balkan prolazi kroz kritično razdoblje, posebice zbog početka razgovoru vezanih za rješavanje statusa Kosova, kazao je sudionicima summita povjerenik EU za proširenje Olli Rehn.

Govoreći o procesu proširenja, opisao ga je kao jedan od glavnih oslonaca međunarodne i sigurnosne politike EU. Unatoč usporavanju koje je djelomično potaknuto proračunskim i ustavnim problemima Unije, EU ostaje predana stabilnosti, prosperitetu i budućem članstvu u EU zemalja u regiji, ukazao je Rehn.

Ova, 2006. godina bit će ključna za te zemlje, kazao je povjerenik. Komentirajući nedavno uhićenje hrvatskog optuženika za ratne zločine Ante Gotovine, Rehn je kazao Hrvatska služi kao primjer suradnje s Haaškim tribunalom -- primjer koji bi trebali slijediti Srbija i Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović izrazio je suglasnost pozivajući Beograd na djelovanje u skladu s tim. Govoreći o gospodarskoj situaciji u regiji, Đukanović je istaknuo kako razina izravnih stranih ulaganja u zapadni Balkan ostaje ispod svojih potencijala. Razlog za to, ukazao je, uglavnom leži u nerazriješenim političkim procesima.

Đukanović je pohvalio zemlje zapadnog Balkana zbog prepoznavanja značaja regionalne suradnje kao evolucijski korak ka usvajanju poslovnih načela koja funkcioniraju u EU. Kao primjere naveo je trenutačni proces uspostave slobodne trgovinske zone u jugoistočnoj Europi, aktivnosti u okviru investicijskog sporazuma između OECD-a i Pakta o stabilnosti, zajedničke napore u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, i nedavno potpisivanje sporazuma u Ateni o uspostavi energetske zajednice.

Predsjednik Srbije Boris Tadić također se obratio sudionicima summita. Pozvao je na "europsko rješenje" za Kosovo, koje je opisao kao široku formu samouprave koja neće narušiti suverenitet Srbije nad pokrajinom i pozvao na mjere koje za cilj imaju osiguranje zaštite srpske manjine na Kosovu.

Summit je organizirala savjetodavna organizacija Prijatelji Europe sa sjedištem u Brusselsu u suradnji s udrugom Konrad-Adenauer-Stiftung, Institutom za demokraciju Constantinos Karamanlis i Paktom o stabilnosti jugoistočne Europe.