U Srbiji u tijeku značajno suđenje za ratne zločine

28/12/2005

Suđenje šestorici muškaraca optuženih za ratne zločine počinjene u bosanskom gradu Zvorniku 1992. godine predstavlja prvi slučaj kojeg je tribunal UN-a prebacio na srbijansko pravosuđe.

Davor Konjikušić za Southeast European Times iz Beograda – 28/12/05

Suđenje za Zvornički slučaj prebačeno je iz Haaga posebnom sudu za ratne zločine u Beogradu. [Arhivski snimak]

Suđenje za prvi slučaj kojeg je sud UN-a za ratne zločine prebacio sudu u Srbiji započelo je koncem studenog. Sudi se šestorici muškaraca, a proces se smatra ključnim testom sposobnosti srbijanskog pravosuđa u vođenju slučajeva ratnih zločina.

Branko Grujić, 61, bivši gradonačelnik Zvornika, grada na sjeveroistoku Bosne, optužen je u svezi s ubojstvom najmanje 22 Muslimana i progonstvo 1.822 drugih 1992. godine. Zajedno s njim optuženi su bivši zapovjednik teritorijalne obrane Branko Popović, 57, i četvorica pripadnika paravojne skupine Žute ose -- Dragan Slavković, 43, Ivan Korać, 33, Siniša Filipović, 31, i Dragutin Dragičević, 35. Sva šestorica izjasnili su se nevinim.

Prema optužnici, Grujić i Popović nisu spriječili Žute ose u provedbi kampanje ubojstava, silovanja i drugih oblika zlostavljanja muslimanskih civila nakon što su u travnju 1992. godine srpske snage zauzele etnički mješovit grad Zvornik. Lokalno čelništvo Srpske demokratske stranke, uz pomoć paravojnih snaga, provodilo je sustavnu kampanju deportacije i oduzimanja imovine muslimanskom stanovništvu u gradu, kao i u okolnim selima.

Grujić koji je jednom prigodom izjavio novinarima nakon što je Zvornik etnički očišćen "kako u gradu nikada nije postojala niti jedna džamija", u svojem svjedočenju izjavio je kako nije znao za bilo kakva zlostavljanja. Kao predsjednik privremene općinske vlade, kazao je Grujić, saznao je za to dva ili tri dana nakon što su muškarci izdvojeni, a policija u Zvorniku mu je kazala kako će oni biti pušteni otići u Srbiju.

Svjedoci u ovom slučaju dobili su zaštitu u skladu s propisima Haaškog tribunala. Nekima od njih bit će zaštićen identitet tijekom suđenja uporabom inicijala umjesto punog imena i prezimena. To je praksa koja se po prvi puta primjenjuje u Srbiji. Posebnu zabrinutost suda izazvala je mogućnost da bi novinari mogli otkriti identitet zaštićenih svjedoka, kao što se to nedavno dogodilo u Hrvatskoj. Za sve koji to učine određene su kazne.

"Situacija u Bosni i Hercegovini (BiH) još uvijek je prilično ozbiljna i napeta i teško je očekivati kako će se bilo koja osoba koja svjedoči o svemu što zna … moći vratiti u BiH i tamo se slobodno kretati ", izjavio je Mehmed Pragan novinar tjednika Slobodna Bosna, a prenose srbijanski mediji.