Zatražen povrat oduzete imovine hrvatskih Židova

22/11/2005

Hrvatska čini korake u smjeru rješavanja problematičnog pitanja kompenzacije imovine prognanih Židova koju su tijekom prošlog stoljeća oduzeli ustaški i komunistički režimi.

Kristina Ćuk za Southeast European Times iz Zagreba -- 22/11/05

Hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt izjavila je kako povrat imovine mora biti proveden bez obzira na nade Hrvatske vezane za EU. [Getty Images]

Prognani hrvatski Židovi koji su izgubili svoju imovinu tijekom dva uzastopna režima mogli bi dobiti kompenzaciju budući da Zagreb radi na rješavanju tog dugogodišnjeg pitanja. Ukupan iznos povrata imovine mogao bi dosegnuti 20 milijuna eura.

Posebni veleposlanik američkog State Departmenta za pitanja Holokausta, Edward B. O'Donnell, boravio je u listopadu na konzultacijama u Zagrebu. Izjavio je kako je Washington spreman pregovarati o bilateralnom sporazumu kojim će američki državljani biti obuhvaćeni hrvatskim Zakonom o povratu imovine iz 1996. godine.

Tijekom 1941. godine ustaški režim u Hrvatskoj -- marionetski režim nacističke Njemačke -- naredio je hrvatskim Židovima da prijave svoju imovinu, uključujući kuće, stanove, bankovne račune i osobne dragocjenosti, poput nakita. Imovina im je potom oduzeta, i u brojnim slučajevima, darovana pripadnicima bivše njemačke manjine u Hrvatskoj, poznatim pod imenom Volkdeutschers.

Nakon okončanja rata, imovinu je nacionalizirala komunistička vlada.

Dok se Hrvatska pomiče naprijed u svojim naporima na priključenju EU, našla se pod pritiskom rješavanja zaostalih pitanja povrata imovine sa zemljama članicama Unije, uključujući Italiju, Njemačku, Sloveniju, Mađarsku, Češku Republiku u Slovačku. Zagreb već pregovara s Austrijom oko kompenzacije za Volkdeutschere koji su prognani iz Hrvatske 1945. godine. To je s druge strane naglasilo problem povrata židovske imovine, budući da su prognani Nijemci izgubili imovinu koja je prvotno pripadala hrvatskim Židovima.

Prema riječima povjesničara iz Zagreba Ive Goldsteina, broj Židova koji traže povrat imovine ne bi trebao biti velik. Međutim taj proces bi, dodao je, trebao krenuti od 1941. godine, kada je oduzeta prva imovina.

Ako hrvatska vlada prihvati zahtjev, morat će vratiti imovinu u formi nekretnina ili osigurati financijsku kompenzaciju. Jedna od najvećih zapreka je činjenica kako je velik broj nepokretne imovine pretvoren u stambene objekte, kuće, šumske i poljoprivredne komplekse ili urede. Tako primjerice zgrada ukrajinskog veleposlanstva navodno pripada židovskoj obitelji koja živi u iseljeništvu u Argentini.

Hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt izjavila je kako do povrata mora doći bez obzira na nade Hrvatske vezane za EU. To je problem koji postoji već više od pola stoljeća, kazala je, i ne može biti izbjegavan zauvijek, čak i ako se njegovo rješavanje pokaže kao komplicirana zadaća.