Nastupa novo razdbolje za Tursku i Europu

17/10/2005

Kao rezultat prošlomjesečnog povijesnog sporazuma o razgovorima o priključenju Turska se našla u nečemu što će vjerojatno biti duga i neravna cesta ka članstvu u EU. I sama Unija sučeljava se s nekim novim realnostima.

Allan Cove za Southeast European Times -- 17/10/05

"Naš put ka EU nije jednostavan. Bit će puno poteškoća, ali vjerujem kako ćemo ih vremenom nadvladati", izjavio je premijer Recep Tayyip Erdogan. [AFP]

I EU i Turska probudile su se 4. listopada ujutro u jednom novom razdoblju. Nakon maratonskog pregovaračkog sastanka koji je trajao 11 sati, bile su otklonjene posljednje zapreke za pokretanje pregovora o priključenju. Kao rezultat toga Turska se sada našla u nečemu što će vjerojatno biti duga i neravna cesta ka članstvu, dok se EU sučeljava s perspektivom novih granica, sa Sirijom, Irakom, Iranom i Armenijom kao susjedima.

Dok je Austrija težila "povlaštenom partnerstvu" umjesto punopravnog članstva, a Turska se protivila odredbama vezanim za Cipar, nije bio razvidno hoće li se ministar vanjskih poslova Abdullah Gul ikada ukrcati u zrakoplov koji je trebao poletjeti za Luxembourg. Na koncu, obje strane uspjele su se dogovoriti o uvjetima. Na temelju sporazuma, pregovori su proces s otvorenim krajem, čiji ishod ne može biti zajamčen unaprijed. Turska se također obvezala na puno sudjelovanje u europskim strukturama kroz što je to moguće jače veze.

Ulazak Turske u EU potencijalno ima značajne posljedice za Uniju. Sa 72 milijuna stanovnika to bi bila najveća država članica, sa najvećim brojem glasova u Evropskom vijeću i najvećim brojem zastupnika u Europskom parlamentu od bilo koje druge države. Proračun EU našao bi se pod značajnim pritisakom dok bi se pokušalo dovesti infrastrukturu, poljoprivredu i administraciju zemlje na razinu EU. Istodobno, članstvo Turske izgradilo bi most između kršćanskog i muslimanskog svijeta. S drugom po veličini vojskom unutar NATO-a i strateškim dosegom na Bliski istok, Turska bi ojačala ambicije EU glede igranja značajne uloge na regionalnoj i svjetskoj sceni.

Reakcije u Turskoj na sporazum postignut u posljednjem trenutku bile su dvojake. Dok je vlada premijera Recep Tayyip Erdogan to pohvalila kao "povijesni korak ", oporbena Republikanska stranka (CHP) optužila je Erdoganovu administraciju kako nije priopćila relevantne detalje vezane za proces, te kako je prihvatila teži pregovarački okvir od onog postavljenog 17. prosinca 2004. godine.

EU tretira Tursku različito od ranijih kandidata, izjavio je čelnik CHP-a Deniz Baykal: "Već smo ranije ukazali na činjenicu kako pregovori s otvorenim krajem nikada nisu ponuđeni niti jednoj zemlji kandidatu. Međutim vlada nije učinila ništa na obrani zemlje od brojnih pogrešnih stvari na koje je Turska bila prisiljavana od 17. prosinca", kazao je.

S druge strane, čelnik Domovinske stranke Erkan Mumcu izrazio je zadovoljstvo početkom razgovora, ističući kako je njegova stranka spremna pridonijeti procesu. Čelnik Stranke pravog puta (DYP) Mehmet Agar također je pohvalio vladine napore, istodobno podsjećajući na "crvenu liniju" glede Cipra.

Za samu vladu zadovoljstvo je pomiješano s oprezom. "Tek je započeo pravi posao", izjavio je Erdogan. "Naš put u EU nije lak. Bit će puno poteškoća, ali vjerujem kako ćemo ih vremenom nadvladati".