Izvješće UN-a: Rast stranih ulaganja u jugoistočnoj Europi

03/10/2005

Ulaganja u Bugarsku i Rumunjsku činila su više od 70 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja u jugoistočnu Europu 2004. godine, ističe se novom izvješću UN-a.

(RFE/RL, UPI, Sofijska tiskovna agencija, Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvitku, Informativno središte UN-a - 29/09/05)

Godišnje izvješće UN-a o ulaganjima u svijetu smatra se najopsežnijim pokazateljem izravnih stranih ulaganja diljem svijeta. [UN]

Priljev izravnih stranih ulaganja (FDI) na globalnoj razini skromno je povećan u 2004. godini, ističe se u novom izvješću UN-a. Sa 648 milijardi dolara, to predstavlja povećanje za 2 posto u odnosu na 2003. godinu, pokazuju podatci iz Izvješća o ulaganjima u svijetu (WIR), koje je u četvrtak (29. rujan) objavila Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvitku (UNCTAD).

"Nakon tri godine postupnog smanjivanja, izravna strana ulaganja ponovno su počela rasti", izjavio je novinarima Georg Kell, izvršni ravnatelj Kompaktne globalne inicijative glavnog tajnika UN-a Kofi Annana. "Do povećanja je došlo isključivo zahvaljujući značajnom povećanju priljeva izravnih stranih ulaganja u zemlje u razvitku".

Sjedinjenje Države bile su najveći korisnik u 2004. godini, a slijede Britanija, Kina i Luxembourg, najveći korisnik FDI u 2003 godini.

Tijekom 2004. godine priljev izravnih stranih ulaganja u zemlje u razvitku povećan je za 36 posto o odnosu na prethodnu godinu i iznosio je preko 230 milijardi dolara. Priljev FDI u sedam zemalja jugoistočne Europe -- Albaniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Bugarsku, Hrvatsku, Makedoniju, Rumunjsku i Srbiju i Crnu Goru -- ukupno je iznosio blizu 11 milijardi dolara.

Bugarska i Rumunjska koje će se, kako se očekuje, 2007. godini priključiti EU, bili su glavni korisnici FDI koja su u 2004 godini iznosila 2,488 milijardi dolara, odnosno 5,174 milijardi dolara, što je činilo 71 posto ukupnog priljeva izravnih stranih ulaganja u sedam zemalja jugoistočne Europe. Jedino su Hrvatska, sa 1,076 milijardi dolara, i Srbija i Crna Gora, sa 966 milijuna dolara, imale manji priljev FDI u 2004. godini u usporedbi s prethodnom godinom. BiH i Makedonija zabilježile su priljev od 497 milijuna dolara, odnosno 151 milijuna dolara, dok je Albanija, kako se procjenjuje imala oko 426 milijuna dolara FDI.

"U Bugarskoj i Rumunjskoj, izgledi za priključenje EU 2007. godine potiču brzo usvajanje komunitarnih zakona EU, veće napore za unaprjeđenje poslovnog ozračja i okončanje velikih poslova privatizacije", ukazuje se u WIR-u i podvlači kako ih druge zemlje SEE prate na različitim razinama. U izvješću se prognozira kako će priljev FDI u zemlje u SEE i CIS nastaviti s rastom i tijekom 2005. i 2006. godine.

U WIR-u za 2005. također je rangirano 140 zemalja svijeta po indeksu učinkovitosti na području FDI za 2004 -- što odražava prosjek kretanja, uz korištenje podataka za trogodišnje razdoblje. Bugarska je najbolje rangirana, na 12 mjestu, dok su Hrvatska i Rumunjska na 33 odnosno 35 mjestu. Albanija je 42, a Makedonija 72. BiH i Crna Gora nisu uključene u popis.