Brojni problemi ometaju povratak privremeno raseljenih osoba na Kosovu

18/07/2005

Privremeno raseljene osobe na Kosovu i dalje se sučeljavaju sa značajnim problemima koji sprječavaju povratak u njihove predratne domove, izjavio je izaslanik UN-a nakon posjeta regiji.

(Informativno središte UN-a, Ured UN-a u Ženevi - 24/06/05; Refugees International - 15/06/05; BBC - 13/06/05)

Ranije ovog mjeseca BBC i Refugees International (RI) izvijestili su o više stotina Roma -- od kojih su brojni djeca -- koji žive u izbjegličkim kampovima na Kosovu. [AFP]

Iako se situacija na Kosovu, kako se čini, popravila broj povratnika iz redova manjina ostaje vrlo mali, izjavio je u petak (24. lipanj) predstavnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava privremeno raseljenih osoba (IDPs) Walter Kalin nakon posjeta regiji.

Tijekom trodnevna obilaska Kosova, Kalinu je kazano kako je u posljednjih nekoliko mjeseci bilo manje međuetničkih izgreda. Međutim, IDPs i povratnici kažu kako su još uvijek zabrinuti za svoju sigurnost. Jedan od razloga kojeg su naveli konstantno je uznemiravanje slabijeg intenziteta. Među ostalim glavnim problemima su ograničena sloboda kretanja, nemogućnost zapošljavanja i nedovoljna finanscijska sredstva, kazao je predstavnik UN-a.

"Posebice je žalosna činjenica kako je znatan broj IDPs prisiljen nastaviti turoban život u kampovima i na drugim mjestima jer nema donatorskih sredstava za provedbu programa njihova povratka", kazao je Kalin, navodi se u priopćenju Ureda UN-a u Ženevi (UNOG).

Pozivajući privremene institucije Kosova i UNMIK na hvatanje u koštac s tim problemima, Kalin je izrazio razočaranje činjenicom kako niti jedni niti drugi nemaju jasnu odgovornost za IDPs. Kao rezultat toga, brojne raseljene osobe su "u velikoj mjeri zapostavljene", kazao je Kalin, naglašavajući kako su aktivnosti relevantnih vlasti bile isključivo usredotočene na povratak izbjeglica, a ne na one koji i dalje žive na Kosovu kao IDPs. "To se posebice odnosi na privremeno raseljene Rome, Aškalije i Egipćane koji se zajedno s drugim nesrpskim manjinama osjećaju uhvaćenim između dviju glavnih etničkih zajednica na Kosovu", ukazuje se u priopćenju UNOG-a.

Kalin je dodatno apelirao na međunarodnu zajednicu da preuzme hitne korake za evakuaciju brojnih Roma iz kampova u sjevernoj Mitrovici kod kojih je došlo do trovanja olovom. "Ova situacija je hitna", kazao je. "Ako se odmah ne reagira to bi bilo jednako kršenju prava pogođenje djece na zaštitu zdravstvenog i fizičkog integriteta".

Ranije ovog meseca BBC i Refugees International (RI) izvijestili su o slučaju više stotina Roma koji žive u izbjegličkim kampovima na Kosovu, u blizini talionice olova u Mitrovici. Iako se ovaj objekt više ne koristi, područje je vjerojatno zagađeno iznimno visokom razinom otrovnog olova.

Ured UNHCR-a, kako se izvješćuje, uspostavio je 1999.godine improvizirane kampove, kao privremene nastambe za raseljene Rome, Aškalije i Egipćane koji su napustili svoje domove u južnoj Mitrovici. Iako je prvotna nakana bila da raseljene osobe ne provedu više od 90 dana u drvenim barakama, oni od tada nisu preseljeni.

Smatra se kako je najteže pogođen Žitkovac, jedan od triju kampova u tom području. Drvene barake u kampu, u kojima se uglavnom nalaze djeca, blizu su staroj talionici i samo nekoliko stotina metara udaljene od hrpe toksične oplate, izvijestio je BBC.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), koja situaciju opisuje kao ekološku katastrofu, najmanje jedno dijete je umrlo od trovanja olovom.

"Djeca su od rođenja do šeste godine najranjivija budući da se nalaze u primarnim fazama rasta i razvitka ", navodi RI u svojem izvješću. "Trovanje olovom odražava se na cijelo tijelo i ima teške i trajne zdravstvene posljedice … Prema izvješćima WHO, najznačajniji i najnepovratniji učinak je onaj na stupanj inteligencije."

Dužnosnici UNMIK-a izjavili su BBC-u ranije ovog mjeseca kako je Romima ponuđen privremeni smještaj u manje zagađenim područjima, ali su oni to odbili.