Rumunjska će ojačati zgrade koje bi mogle biti ugrožene potresima

13/05/2005

Rumunjska je izložena velikim seizmološkim aktivnostima, ali brojne od njezinih urbanih građevina nisu u mogućnost izdržati snažne potrese. Uz pomoć Svjetske banke, vlasti se nadaju rješavanju tog problema prije nego dođe do katastrofe.

Razvan Amariei za Southeast European Times iz Bukurešta – 13/05/05

Četrdeset gradskih četvrti i javnih institucija u središtu Bukurešta bit će ojačano ove godine. [AFP]

Između 1992. i 2000. godine građevinski stručnjaci ispitali su preko 3.400 zgrada diljem Rumunjske, procjenjujući njihovu spremnost da izdrže potrese. Stručnjaci su svrstali 578 zgrada u najvišu kategoriju seizmološkog rizika, što znači da bi se one mogle srušiti u slučaju potresa jačeg od 6 stupnjeva Richterove ljestvice.

Većina zgrada u najrizičnijoj kategoriji stambene su četvrti, dok se u nekim od zgrada nalaze restorani, kina i trgovine. Osim toga, ne manje od 67 bolnica u 55 gradova -- među kojima tri od četiri hitne pomoći u Bukureštu -- nalaze se na popisu. To velik broj ljudi navodi na razmišljanje gdje bi, u slučaju velike katastrofe, ozlijeđenima bila pružana pomoć. U Temišvaru, jednom od najvećih gradova u Rumunjskoj, među potencijalno ugroženim zgradama nalazi se ne samo pet bolnica već i sjedište vatrogasne službe i zgrada inspektorata za izvanredne situacije.

Ranjivost Rumunjske u svezi sa seizmološkim aktivnostima čini taj problem posebice žurnim. "Prema našim prognozama, do sljedećeg velikog potresa -- jačine preko 6,5 stupnjeva -- u Rumunjskoj će doći u naredne dvije do tri godine", kaže Gheorghe Marmureanu, šef Instituta za fiziku zemlje u Magureleu. Dnevnik Gardianul citirao je u međuvremenu stručnjaka Svjetske banke Gabriela Ionita koji je istaknuo kako je Bukurešt "europski glavni grad najizloženiji seizmološkim oštećenjima i jedan od deset velikih gradova u svijetu koji je ugrožen potresima".

Više od 1.000 ljudi poginulo je 1977. godine u potresu u glavnom gradu Rumunjske, kada se srušilo više desetaka stambenih četvrti građenih prije Drugog svjetskog rata. Stručnjaci vjeruju kako je u opasnosti skoro 17.000 ljudi koji žive u takozvanim "crveno zaokruženim" zgradama -- koje su tako nazvane zbog oznake koja se nekada stavljala na strukture podložne rušenju.

U posljednjih 13 godina, vlada je obećavala poduzimanje akcije. Međutim dosad je ojačano samo 26 zgrada s popisa visokog rizika -- što je manje od jedne na svakih 20 ugroženih zgrada. Ove godine, vlasti su izdvojile novac potreban za ojačanje još 47 zgrada, uključujući 40 u središtu Bukurešta. Do konca sljedeće godine trebali bi započeti radovi i na preostalih 500 zgrada, priopćila je vlada.

"Za ojačanje svih zgrada s popisa potrebno je oko 150 milijuna eura", izjavio je ministar javnih radova Laszlo Borbely. Očekuje se kako će najveći dio troškova pokriti kredit Svjetske banke u iznosu 155 milijuna eura.

Međutim, i od vlasnika najrizičnijih zgrada očekuju se određena sredstva. Prema zakonu, iz javnog proračuna pomoć se može osigurati samo obiteljima čiji su mjesečni prihodi ispod 165 eura. Ostali moraju u narednih 25 godina platiti svoj dio na rate bez zaračunavanja kamate. Velik broj ljudi nije voljan platiti unatoč konstantnoj opasnosti s kojom su sučeljeni.