Alge u Jadranu: Rastući problem

27/01/2005

Širenje dviju vrsta agresivnih tropskih algi duž jadranske obale u Hrvatskoj i obližnjih otoka uznemirio je znanstvenike. Gledajući dugoročno, taj problem bi mogao predstavljati prijetnju turizmu.

Miranda Novak za Southeast European Times iz Zagreba – 27/01/05

Hrvatska, koja se oslanja na turizam duž svoje jadranske obale, strahuje od širenja algi koje bi mogle ugroziti privlačnost obale. [AFP]

Pojava i brzo širenje tropskih algi na hrvatskom primorju postaje rastući ozbiljan problem, pokazuje nedavno istraživanje. Dvije vrste algi -- Caulerpa Taxifolia i Caulerpa Racemosa -- otkrivene su 1995. godine na hrvatskom dijelu Jadrana. Francuska, Španjolska i Italija bore se s tim algama već dva desetljeća, međutim s ograničenim uspjehom.

Racemosa je pronađena na brojnim mjestima u okolici južnih jadranskih otoka u Hrvatskoj, dok je Taxifolia dosad pronađena na tri mjesta -- u Starom Gradu i još dva sjeverna jadranska otoka -- Rabu i Krku.

Dok se smatra kako da je Racemosa došla iz Crvenog mora kroz Sueski kanal, Taxifolia je možda slučajno ubačena u more iz Oceanografskog muzeja u Monacu prije 20 godina.

Racemosa je iznimno agresivna vrsta koja stvara gusto stanište. Pokrivajući morsko dno s nekoliko slojeva, ona sprječava dolazak sunčevih zraka do drugih morskih organizama, čineći fotosintezu nemogućom. Bez hrane i kisika, drugi oblici morskog života umiru.

Od prvog otkrića te alge, ona se proširila na 35 lokacija. Brzo širenje iznenadilo je znanstvenike, koji sada upozoravaju na mogućnost spajanja pogođenih područja u naredne tri godine.

Dosad, najpogođenije je područje oko otoka Mljet, u blizini zatona Sobra, gdje je alga rasprostranjena duž 11,5 kilometara obale. Problem je također ozbiljan na otoku Biševo koji se nalazi u blizini. Biolog Vladimir Onofri kaže kako su njegove kolege bile zapanjene kada im je pokazao greben koji je u cijelosti bio prekriven s racemosom, na dubini od 7 do 40 metara.

Većina štetnih algi može biti nadzirana tako što se prekriju folijom, ali ne i racemosa -- ona prebrzo raste. Nema prirodnih neprijatelja u Jadranu, a njezini fragmenti su laki i ne tonu na dno, pa ih tako raznose morske struje.

"Posljednje testiranje stanja na Mljetu, gdje smo pokušali uništiti stanište racemose pokrivajući ga crnom folijom, pokazalo je kako je u roku deset dana alga narasla ispod folije punih 27 centimetara. Iz toga se zaključuje kako je njezin dnevni rast bio 2,7 centimetara", kazao je Onofri.

Zbog troškova, uvjeta rada i velikog opsega problema, hrvatski znanstvenici savjetovali su vladi usredotočenost na uklanjanje algi iz područja koja su od iznimna kulturnog i biološkog značaja -- prije svega iz nacionalnog parka Mljet. Međutim, ako se ne posveti pozornost cjelokupnom problemu, dugoročne posljedice mogle bi biti ozbiljne. S postojećim tempom rasta, alge bi mogla prekriti područje za približno deset godina, čineći regiju manje atraktivnom i nanoseći štetu hrvatskoj turističkoj privredi -- koja je glavni izvor gospodarskog rasta zemlje.