Bukuršet odlučan boriti se protiv krivotvoritelja

28/10/2004

Službene procjene ukazuju kako se u Rumunjskoj svake godine proda više od 10 milijuna primjeraka lažne, krivotvorene robe, što rezultira velikim gubitcima kompanija. Vlada poduzima korake za rješevanje tog problema.

Razvan Amariei za Southeast European Times iz Bukurešta – 28/10/04

Rumunjski radnici čiste ostatke nakon uništavanja pet tona lažne sportska obuće ranije ovog mjeseca u gradu Medgidia. [AFP]

Oko 128.000 pari lažnih sportskih tenisica “Puma“ i “Adidas” spaljeno je ranije ovog mjeseca u peći cementare u Medgidiu -- 175 kilometara istočno od Bukurešta -- u akciji koju su vlasti opisale kao “najveću akciju takve vrste u Europi u posljednjih deset godina”. Pošiljka je otrkrivena u Constanti, glavnoj luci u zemlji i najspominjanijoj ulaznoj točki za krivotvorenu robu -- tenisice bi vjerojatno bile prodane po skoro deset puta nižoj cijeni od originalnog proizvoda.

Akcija je predstavljala dio napora na slamanju skupina koje proizvode, prodaju i uvoze krivotvorenu robu. Prema riječima Ionela Blanculescua, šefa Nacionlnih vlasti za nadzor, pred zastupnicima parlamenta uskoro će se naći nacrt zakona koji za cilj ima hvatanje u koštac s tim problemom. Zakonom se “predviđaju stroge kazne u visini do 24,438 eura kao i kazne zatvora za one koji proizvode, uvoze i prodaju krivotvorenu robu”, kazao je Blanculescu.

Službene procjene pokazuju kako se u Rumunjskoj svake godine proda preko 10 milijuna komada krivotvorene robe. Neki kupci su vjerojatno prevareni, neki se žele pokazati, a pritom ne potrošiti mnogo novca, a mnoge jednostavno nije briga što kupuju.

Gabriel Turcu, predsjednik Rumunjskoe udruge za borbu protiv krivotvorenja (REACT), kaže kako krivotvorena roba čini između 50 i 60 posto ukpuno prodane robe u zemlji. Međutim, dodaje Turcu, taj iznos se penje “na skoro 80 posto kada je riječ o parfemima, dizajnerskoj odjeći i cipelama ili mobilnim telefonima“.

Krivotvorene igračke i lijekovi koji se prodaju u Rumunjskoj uglavnom su podrijetlom iz Kine, Indije, Turske i s Blikog istoka, kaže Georgeta Mitroi, šefica specijaliziranog ureda Nacionlne carinske službe. Međutim, druge imitacije proizvedene su u zemlji. U industriji alkoholnih pića, 60 posto lažne robe proizvedeno je u Rumunjskoj. Sedamdeset posto ileganih softwara i DVD-a, kao i 97 posto igara za računala dolazi iz same Rumunjske.

Utjecaj kojeg krivotvorena roba ima na legalne kompanije je ogroman, ističe REACT, procjenjujući kako te kompanije godišnje gube oko 244 milijuna eura. Međutim, te kompanije ne prihvaćaju gubitak skrštenih ruku. Neke od njih pokrenule su informativnu kampanju upoznavanja građana s razlikama između lažnih proizvoda i originala. Također, od vlasti zahtijevaju povećanje provjere sumnjivih pošiljki roba -- šest takvih zahtjeva upućeno je 2001. godine, dok je prošle godine upućeno 86 zahtjeva. Te provjere, zajedno s drugim akcijama, pomažu u smanjenju ponude krivotvorene robe na ulicama.