Naslijeđe nasilja KONGRA-GEL

08/10/2004

Teroristi iz KONGRA-GEL prekinuli su primirje u lipnju i nastavili napade na turske oružane snage na jugoistoku zemlje. Međutim, u ovom trenutku globalnih sigurnosnih zabrinutosti i unutarnjih reformi, skupina postaje sve izoliranija i zbunjenija.

Vahit Bora za Southeast European Times iz Istanbula - 08/10/04

Turski ministar vanjskih poslova Abdullah Gul razgovara s američkim kolegom Colinom Powellom na zasjedanju Glavne skupštine UN-a. [AFP]

Na 59. zasjedanju Glavne skupštine UN-a ranije ovog mjeseca, turski šef diplomacije Abdullah Gul razmotrio je brojna ključna pitanja s američkim kolegom Colinom Powellom -- uključujući Kurdistanski kongres slobode i demokracije, ili KONGRA-GEL. Tijekom razgovora, Gul je od Powella zatražio daljnju pomoć Sjedinjenih Država u sučeljavanju s tom terorističkom skupinom, koja je u lipnju prekinula petogodišnje primirje i nastavila napade na turske oružane snage na jugoistoku zemlje poglavito naseljenom Kurdima. Sukobima u srpnju i kolovozu otvorene su ljute rane iz posljednjih 20 godina.

Abdullah Ocalan utemeljio je Kurdistansku radničku stranku (PKK) kao kurdski separatistički pokret 1978. godine. Ocalan je 1999. godine uhićen u Keniji i prebačen u Tursku gdje je optužen za ubojstvo više tisuća ljudi od kada je 1984. godine PKK pokrenula svoju kampanju nasilja. Vrhovni sud odobrio je u lipnju 1999. godine smrtnu kaznu za Ocalana, ali nakon ukidanja smrtne kazne u Turskoj presuda je preinačena u doživotnu zatvorsku kaznu. Ocalan se već pet godina nalazi u zatvoru na otoku Imrali.

U listopadu 1997. godine Sjedinjene Države identificirale su PKK kao jednu od 30 vodećih terorističkih organizacija u svijetu. Nakon Ocalanova uhićenja skupina je ušla u razdoblje rasula, te se pokušala probiti na političkoj areni, promijenivši ime prvo u Kurdistanski kongres slobode i demokracije, a potom prošle godine u KONGRA-GEL. Obje organizacije su međutim odmah bile stavljene na popis terorista kojeg su sačinile Sjedinjene Države. EU ih je u ožujku ove godine uvrstila na svoj popis terorističkih organizacija.

Osim sukoba s turskom vojskom, KONGRA-GEL je izvela atentate na poznate osobe i napade na diplomatske, konzularne, trgovinske i turističke misije u inozemstvu. Prema službenim podatcima, 5.300 pripadnika sigurnosnih službi je ubijeno, a 10.600 ozlijeđeno u napadima koji su se odigrali u razdoblju od 1984. do 1999. godine. Kada su u pitanju civilne žrtve, ubijeno je 4.600 osoba, a ozlijeđeno 5.500.

Sirija je godinama bila glavna zemlja koja je pružala potporu PKK. Međutim, nakon potpisivanja Adana povelje 20. listopada 1998. godine, sirijska veza je prekinuta.

Skupina je bila aktivna i u drugim susjednim zemljama, uključujući Irak i Iran, kao i u Europi. Njezina glavna baza u Europi bila je Njemačka, u kojoj živi velik broj Turaka i Kurda. Međutim, i u Rumunjskoj, Nizozemskoj, Bugarskoj, Italiji, Rusiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Austriji, Švicarskoj, Švedskoj, Danskoj, Norveškoj, Finskoj i Španjolskoj nekada su se nalazili informativni uredi PKK ili slične udruge.

Sredstva od organiziranih kriminalnih aktivnosti -- poglavito trgovine narkoticima i krijumčarenja oružja -- činila su najveći dio prihoda PKK. Prema britanskim sigurnosnim izvorima, PKK je bila odgovorna za čak 40 posto prodaje heroina u EU.

Međutim, povećanje globalnih sigurnosnih zabrinutosti i političke promjene marginalizirali su ovu organizaciju. Pravosudne reforme, posebice u području ljudskih prava, pomogle su ublažavanju napetosti. Turska državna televizija započela je s emitiranjem programa na kurdskom jeziku -- što je praktički bilo nezamislivo prije pet godina.

Kurdski aktivisti pozivaju na mir i osuđuju nedavno krvoproliće. U međuvremenu, KONGRA-GEL je očito podijeljena oko vlastite budućnosti i sve više izolirana od kurdskog stanovništva za koje se, kako tvrdi, bori.