Bugarska javnost podijeljena glede emitiranja emisije na turskom jeziku

18/12/2009

Mišljenja o tome treba li zemlja financirati kratak pregled vijesti na turskom jeziku na državnoj TV dvojaka su .

Balkanblog za Southeast European Times -- 18/12/09

Volen Siderov, čelnik bugarske ultranacionalističke stranke Ataka. [Getty Images]

Premijer Boyko Borisov priopćio je kako će njegova stranka GERB poduprijeti kampanju ultranacionalističke stranke Ataka za ukidanje kratkog pregleda vijesti na turskom jeziku na Bugarskoj državnoj televiziji (BNT), što je izazvalo veliko negodovanje.

Ataka pet godina ustrajava na ukidanju desetominutnog informativnog pregleda na turskom jeziku na BNT-u koji se emitira od 2000. godine. Stranka je prikupila 48 potpisa u parlamentu koliko je potrebno za referendum.

Inicijativa je izazvala veliku raspravu, a javnost je očito podijeljena glede tog pitanja.

Šef Državnog povjerenstva za zaštitu od diskriminacije Kemal Eyup izjavio je kako će referendum podijeliti bugarsko društvo i na test staviti etničke odnose.

Oko 10 posto stanovnika Bugarske turskog je podrijetla, što znači da je to najveća manjinska skupina.

Zastupnici iz socijalističke oporbe kažu kako je referendum -- koji bi mogao stajati do 10 milijuna eura – nepotreban. Zemlja se, kažu oni, treba umjesto toga usredotočiti na goruća gospodarska pitanja.

Ostali, kao što je desničarska Unija demokratskih snaga (UDF), žele da se na referendumu pridoda nevezano pitanje koje se odnosi na planove za izgradnju druge nuklearne elektrane u Belenama.

U međuvremenu, to pitanje privlači međunarodnu pozornost. Turski premijer Recep Tayyip Erdogan pozvao je Borisova tražeći pojašnjenje, dok Savez liberala i demokrata za Europu ustrajava na stavljanju tog pitanja na raspravu u Europskom parlamentu sljedeće godine.

"Ne želimo da se to pitanje koristi protiv bugarskih Muslimana ili da ga oni koriste. Zato podupiremo ideju rješavanja tog pitanja referendumom, jer je to najdemokratičniji način", kazao je Borisov.

Većina blogera ne vjeruje u to.

Novinar Ivan Bedrov tvrdi kako je to pitanje snošljivosti. "Odgovornost je političara inicirati prava rješenja, čak i ukoliko se većini ne sviđaju. … Oni ne bi raspisali referendum za ili protiv poreza, jer znaju odgovor", piše on. Također, načelno gledano "BNT koristi novac poreznih obveznika, a Turci u Bugarskoj također su porezni obveznici".

Govoreći u ime mnogih, Димитър kaže kako je pravo pitanje "je li turski službeni jezik. Nije! Točka". Na temelju takve činjenice on tvrdi: "Postoje privatne televizijske postaje na kojima bi trebali emitirati vijesti, a ne na državnoj televiziji".

Istaknuti bugarski književnik Edvin Sugarev uzvraća ukazujući na drugi jezik koji se koristi na državnoj televiziji. "Je li jezik gluhonijemih službeni? Ukoliko nije, zašto postoje vijesti s gluhonijemim jezikom"? Odgovor je očit -- "samo tako može se očuvati temeljno ljudsko pravo, pravo na informiranost".

Kako bi potkrijepio takvu tvrdnju, Sugarev dodaje: "U Mađarskoj ima ukupno 10.000 Bugara, ali oni imaju status nacionalne manjine i tiskaju pregled na bugarskom jeziku s novcem mađarske vlade".

Dian Lane slaže se, ali postavlja ključno pitanje: "Što ukoliko svaka etnička zajednica u Bugarskoj želi biti zastupljena u eteru, hoće li se udovoljiti njihovim zahtjevima"?

Prema riječima bivšeg člana parlamenta Borislava Cekova, Bugarska riskira protusloviti međunarodnim sporazumima koje je potpisala. Međutim, političari su postigli dogovor, ukazuje on. -- "u zamjenu za potporu vlade referendumu, Ataka će poduprijeti skandalozan projekt vlade o slobodnom nadzoru interneta i prisluškivanju telefonskih komunikacija… i skrenuti pozornost javnom mnijenju s nedostatka učinkovite politike protiv krize".