Židovska vjera zadržava uporište na Balkanu

03/05/2012

Židovska manjina na Balkanu trajno je prisutna stotinama godina.

Linda Karadaku i Ivana Jovanović iz Tirane i Beograda za Southeast European Times - 03/02/12.

photo

Iako se Albanija pokazala kao utočište Židova tijekom Drugog svjetskog rata, većina ih je nakon 1990. godine otišla za Izrael. [Appolon Reuben Zenuni]

Studija iz 2010. godine pokazala je kako je među 800 milijuna stanovnika Europe nepunih 1,4 milijuna Židova. U brojnim je nacijama jugoistočne Europe postotak Židova daleko manji - od 15.000 u Rumunjskoj do nekoliko stotina u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Belgiji te samo nekoliko desetina židovskih stanovnika na Kosovu.

Međutim, židovske su tradicije unatoč tim brojkama opstale tisućama godina.

Brojni Židovi diljem Europe našli su tijekom Drugog svjetskog rata utočište i podršku u Albaniji, čime je ta zemlja jedinstvena po podršci židovskoj zajednici. Albanija je bila jedina zemlja Europe u kojoj je nakon Drugog svjetskog rata bilo više Židova no ranije.

Petrit Zorba, predsjednik Udruge albansko-izraelskog prijateljstva, kaže kako u Albaniji postoje dvije skupine Židova - Židovi albanskog porijekla koji dolaze i odlaze u Izrael te ljudi židovskog porijekla koji u Albaniji rade na području telekomunikacija, građevinarstva i prehrambene industrije.

Većina albanskih Židova je nakon 1990. godine otišla u Izrael, kao i brojni Albanci koji su iz gospodarskih razloga otišli u razne europske zemlje.

"Trend se promijenio i priličan ih se broj vraća. Uglavnom se vraćaju iz poslovnih razloga. Neki se vraćaju i iz obiteljskih razloga, jer u Albaniji imaju rodbinu ili veze. Zbog toga možemo reći kako sada trend nije napuštanje naše zemlje, već povratak."

Unatoč malom broju, vjera ostaje bitna onima koji i dalje poštuju tradicije stare tisućama godina.

Slični članci

Loading

Apollon Ruben Zenuni je s drugim Židovima iz Albanije i regije nedavno u Tirani proslavio Pashu, jedan od najvažnijih židovskih praznika. Okupili su se u restoranu s drugim Židovima iz Sofije i Crne Gore.

Zenunijeva je trpeza za Pashu uključivala beskvasni kruh zvan galeta, tradicionalnu platu za Pashu i četiri čaše vina. Budući da je prakticiranje vjere u Albaniji bilo zabranjeno od 1967. godine, formalno prakticiranje židovstva nije bilo moguće za njegovu obitelj.

Zenuni je rekao kako se obitelj u tajnosti okupljala radi prakticiranja vjere. Prisjeća se tih običaja.

"Djed i baka su nam do 1968. znali slati hranu za Pashu iz Izraela: galeta [kruh], a mama bi pripremala obroke… Zatim je režim to zabranio [više im nisu prosljeđivali pakete iz Izraela]. Majka je kod kuće za svaku proslavu i dalje nastavljala sama pripremati [galetu]."

This text will be replaced
Transkript | Podcast
Ovaj tekst poručio je SETimes.com.
Loading
Glasovanje
 
 
  • E-mail prijatelju
  • iconTiskana verzija
  • Share/Save/Bookmark

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.

Naputci za komentare na SETimes-u

Reportaža

Politički dijalog i programi građanskog društva pomažu u nadilaženju regionalnih podjelaPolitički dijalog i programi građanskog društva pomažu u nadilaženju regionalnih podjela

Stalni napori političkih stranaka i nevladinih organizacija pomažu mirnoj transformaciji.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Hrvatska 1. srpnja postaje 28. država članica Europske unije. Koja bi država trebala biti prva sljedeća članica?

Makedonija
Crna Gora
Srbija
Turska
Albanija
BiH
Kosovo



Vidi rezultate Dodajte komentar