Regija se bori sa sivom ekonomijom

21/01/2013

Loši gospodarski uvjeti rezultiraju velikim brojem neevidentiranih radnika.

Katica Đurović iz Beograda za Southeast European Times - 21/01/13

Sezonski poslovi poput građevinarstva privlače značajan broj radnika na crno. [Katica Đurović/SETimes]

Milijana Božić gotovo deset godina radi kao konobarica, ali ta 33-godišnja Beograđanka nema ni dana staža u radnoj knjižici.

Jedna je od, kako se procjenjuje, stotina tisuća ljudi u Srbiji i okolnim zemljama koji rade neprijavljeni - u sivoj domeni gospodarstva zbog koje vlade u regiji godišnje gube milijarde eura.

"Vrlo je teško dobiti ugovor o radu u ovom sektoru", rekla je Božić za SETimes. "Mojem je poslodavcu jeftinije plaćati nam dnevnice u gotovini nego prijaviti nas. Pokušavala sam dobiti ugovor, ali uvijek kažu kako ima i onih koji su spremni raditi neprijavljeni, tako da nemam izbora, moram raditi ovako".

Takozvana siva ekonomija je vrlo važno pitanje na Balkanu, jer onemogućuje normalan razvoj gospodarstva i konkurentnost u globalnoj ekonomiji. Izvješće Svjetske banke objavljeno prošle godine pokazuje da se sivo gospodarstvo u državama istočne Europe kreće od 17 do 33 posto BDP-a.

S obzirom da neprijavljeni radnici ne plaćaju poreze niti im vlada priznaje plaće, u mnogim slučajevima ne mogu dokazati da imaju dovoljno visoke prihode kako bi kupili domove, automobile ili zemlju. S obzirom da ni oni ni njihovi poslodavci ne plaćaju poreze na plaće, država ne dobiva porezne prihode potrebne za infrastrukturu, zaštitu okoliša i programe za pomoć veteranima i potrebitima.

Balkanska mreža za pošten rad, skupina nevladinih organizacija iz regije, prati broj ljudi koji rade na crno i bori se protiv sive ekonomije. Skupina smatra da rad na crno Srbiju godišnje stoji milijardu eura.

U Srbiji je njihova kampanja Crno na belo (Crno na bijelo) započela pred 10 mjeseci. Skupina pomaže onima na koje utječe ovaj trend, pomaže im da upoznaju svoja prava i prijavljuju poslodavce.

"[U Srbiji] trenutno imamo između 300.000 i milijun radnika na crno. To je začaran krug, budući da građani žele bilo kakav posao, poslodavci žele minimalne [troškove] poslovanja, a država želi socijalni mir. To je trostrani pakt", izjavila je za SETimes Andjelka Marković iz kampanje Crno na bijelo.

Siva ekonomija je u porastu, a najprisutnija je u sezonskim sektorima poput građevinarstva, transporta, trgovine, poljoprivrede i kućanskih usluga. Potiču je visoke stope nezaposlenosti i sve veći broj siromašnih koji nemaju izbora i moraju raditi bez obzira na uvjete.

Draguljub Peurača, ravnatelj Inspektorata rada pri srpskom ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike, rekao je kako je rad na crno čest problem u Srbiji i drugim tranzicijskim zemljama.

"Građani bi trebali imati aktivniju ulogu u borbi protiv nezakonitog rada", izjavio je Peurača za SETimes. "Zaposlenici moraju prijavljivati rad na crno dok rade, a ne čekati dok izgube posao. U suprotnom nismo u mogućnosti provjeriti njihove optužbe, budući da ne postoje dokazi da su ikad radili".

U Crnoj Gori su sezonski poslovi na vrhuncu turističke sezone puni neprijavljenih radnika. Većina je radnika iz drugih zemalja regije i nemaju dozvole za rad u Crnoj Gori.

Istraživanje koje je Unija slobodnih sindikata Crne Gore 2008. provela u 178 tvrtki utvrdilo je kako je oko 35.000 djelatnika (22,6 posto) radilo na crno.

Stanje nije bolje ni u Grčkoj, gdje Sonja Maras, 25-godišnja Grkinja rođena u Srbiji, radi kao hostesa u restoranu u Solunu. Trećinu plaće dobiva u gotovini, dok se ostatak knjiži.

"Sada ne mogu podići kredit, jer mi je evidentirana plaća preniska", izjavila je Maras za SETimes.

Recesija je u Grčkoj povećala nezaposlenost na svim područjima, al na sivu ekonomiju i dalje otpada 24 posto BDP-a zemlje. [AFP]

Prema izvješću Reutersa, rad na crnoj je u porastu u Grčkoj, budući da posloprimci postaju očajni, a osiromašene tvrtke pokušavaju uštedjeti na državnim doprinosima. U prvoj polovici 2012. je na neprijavljene radnike otpadalo 35 posto od oko 30.000 zaposlenih obuhvaćenih provjerom grčkog Inspektorata rada. Izvješće Europske komisije ukazuje da je recesija u Grčkoj rezultirala 4-postotnim smanjenjem sive ekonomije u razdoblju od 2003. do 2012.

Turski Zavod za socijalno osiguranje ima nekoliko inicijativa za borbu protiv neprijavljenog rada. Udio neprijavljenih djelatnika je od usvajanja Reforme socijalnog osiguranja 2008. opao sa 45,6 na 37 posto.

"Turska je doživjela snažan i održiv rast uz otvaranje novih radnih mjesta, ostvarivši velik napredak u borbi protiv rada na crno, no daljnje reforme tržišta rada ojačat će ovaj trend, čime će bitno veći dio radne snage biti zakonito zaposlen", izjavio je za SETimes Turkan Dagoglu, potpredsjednik parlamentarnog Povjerenstva za zapošljavanje.

U Bugarskoj na sivu ekonomiju otpada preko 30 posto, rekao je Kamen Kolev, zamjenik predsjedatelja Bugarskog industrijskog udruženja. Dodao je kako je udio neprijavljenih radnika bio čak i viši.

"Radnicima je draže zadržati što više od ono malo zarađenog novca, pa u načelu ne razmišljaju o mogućim budućim socijalnim rizicima poput nezaposlenosti ili bolesti", izjavila je za SETimes Nadezhda Daskalova, zamjenica ravnatelja Zavoda za istraživanje sindikalnog djelovanja i socijalnog rada u sklopu Konfederacije nezavisnih sindikata Bugarske (CITUB).

Bugarska je u proteklom desetljeću ustrojila obaveznu prijavu individualnih ugovora o radu, obavezne pragove socijalnog osiguranja i jedinstvene porezne stope na prihode i korporativnu dobit. Jedna je od najnovijih mjera usmjerenih na reduciranje broja neprijavljenih radnika bilo uvođenje zakonske obaveze povezivanja svih blagajni trgovačkih tvrtki sa sustavom Nacionalne agencije za prihode.

Ilir Berisha, direktor Odjela za gospodarsku statistiku pri Kosovskoj statističkoj agenciji, izjavio je za SETimes kako agencija nema načina za mjerenje udjela sive ekonomije na Kosovu. Projekt prikupljanja takvih informacija planira se u 2014. ili 2015., ovisno o dostupnim sredstvima, rekao je Berisha.

Slični članci

Prema studiji koja je u travnju 2012. objavljena u časopisu Upravljanje znanjem, gospodarstvo i informacijske tehnologije, provedenoj od strane Florentine Krasniqi i Rahmije Topxhiu s ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Prištini, "procjene Međunarodne organizacije rada i Svjetske banke ukazuju kako se u području sive ekonomije nalazi više od polovice ukupno zaposlenih na Kosovu".

Nicolae Vacaroiu, predsjednik Porezne uprave Rumunjske, objavio je krajem prošle godine kako Rumunjska godišnje gubi oko 7 milijardi eura zbog povrata PDV-a fantomskim tvrtkama ili na temelju lažnih računa.

Procjenjuje se kako na sivu ekonomiju u Rumunjskoj otpada oko 41 milijarda eura, odnosno nešto manje od 30 posto BDP-a zemlje, kako se navodi u najnovijim statistikama Europske komisije, koje uključuju 2011. Rumunjska zauzima drugo mjesto među 27 zemalja unije po pitanju rasta sive ekonomije, dok je prema istom izvoru prva Bugarska, za koju se procjenjuje da na sivu ekonomiju otpada preko 32 posto BDP-a.

Ovom su izvješću pridonijeli dopisnici SETimesa Paul Ciocoiu iz Bukurešta, Svetla Dimitrova iz Sofije, Menekse Tokyay iz Istanbula i Linda Karadaku iz Prištine.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.