Na vatrenoj liniji: Novinare napadaju sa svih strana

09/07/2012

U škripcu između etničkih identiteta i etike, novinare u jugoistočnoj Europi često zastrašivanjem navode na samocenzuru.

Andy Dabilis iz Atene za Southeast European Times - 09/07/12

Novinari u regiji kažu kako se pri izvještavanju o vijestima susreću s gomilom izazova. [Reuters]

Radeći tijekom sukoba koji su razorili njihove zemlje i podijelili stanovništvo, na novinare u jugoistočnoj Europi prečesto utječu etnički identiteti, prijetnje zatvorom ili nasiljem i loše financijsko stanje njihovih glasila.

Pritisci s kojima se susreću novinari u regiji mogu biti ublaženi samo čvršćim zakonima koji novinare štite od odmazde državne uprave i razvojem neovisnog tiska koji se ne oslanja na politiku da bi nastavio s radom.

"Umjesto da se mediji i politika međusobno nadziru, oni su u dosluhu", rekao je Lufti Dervishi, koji predaje istraživačko novinarstvo na albanskom Sveučilištu u Tirani. "Govorimo o ulozi medija kao psa čuvara (...) ali pas čuvar nikad ne laje kad prolazi član obitelji."

Bezbrojni su primjeri u regiji. Crnogorski novinar Petar Komnenić je u svibnju osuđen na četiri mjeseca zatvora nakon što je napisao da su tužitelji od policije zatražili da nezakonito nadzire više suce.

Parlament na Kosovu je ove godine dva puta glasovao za odbacivanje prijedloga kojima bi se kleveta dekriminalizirala i postala dijelom građanskog prava. Predlagatelji izmjena ustvrdili su kako kazneni progon za klevetu beskrupuloznim vladama i policiji olakšava vršenje pritiska na novinare kako bi zataškali nedjela.

Makedonski novinari su u lipnju potpisali sporazum kojim se u toj državi dekriminalizira kleveta, ali se predviđaju novčane kazne za navodne prijestupnike. Kritičari smatraju kako je time samocenzura praktički zajamčena.

Profesionalci iz raznih područja vezanih uz medije nazočili su na grčkom otoku Halki godišnjoj konferenciji čiji je sponzor bila Helenska zaklada za europsku i vanjsku politiku. [ELIAMEP]

"Tradicionalne uloge novinarstva postale su u osnovi zanemarive (...) dominantni instinkt u redakcijama nije novinarstvo, već samocenzura", rekao je Kadri Gursel, kolumnist u turskom dnevnom listu Milliyet, kojeg je PKK otela dok je 1995. radio za AFP. "Čitajući turski tisak u posljednjih pet godina stekli biste dojam kako nije bilo niti jednog slučaja korupcije."

Ulogu medija često se promatra sa skepsom i uvjerenjem kako i novinari biraju strane.

"Novinari mogu imati vrlo važnu ulogu, a to je točno izvještavanje kojim pridonose svim stranama (…) i izbjegavanje prakse umanjivanja važnosti događaja kojima se naglašavaju zbivanja koja produljuju sukob", izjavio je za SETimes Dimitri Sotiropoulos, znanstveni suradnik Helenske zaklade za europsku i vanjsku politiku.

Zaklada je prošlog mjeseca ugostila više od 30 novinara, nevladinih organizacija i dužnosnika na konferenciji na grčkom otoku Halki, gdje su raspravljali o slobodi tiska.

Novinari su ustvrdili kako je njihova uloga da budu objektivni i istinito izvješćuju, čak i kada se to protivi službenim stavovima njihove vlade, iako su svjesni kako su u mnogim zemljama izloženi pritiscima. U slučaju Turske, novinari su zatvarani na osnovi montiranih optužbi, što je njihove kolege navelo da iz straha ublažuju istraživačke priloge.

Agron Bajrami, koji je tijekom NATO-vih bombardiranja bio zamjenik urednika u listu Koha Ditore u Prištini te je bio prisiljen na rad u egzilu, rekao je kako Kosovo ima dugotrajan problem. "Još uvijek je previše onih koji u ulozi medija podupiru vlade te su i dalje u službi vlade." Ipak, rekao je kako je ostvaren određeni napredak.

"Nestala je retorika kakva se koristila neposredno nakon rata, barem među stanovništvom koje govori albanski." Rekao je kako danas Kosovo koči sljedeće: "Imamo političku elitu koja nije spremna preuzeti svoju ulogu u demokratskom društvu. Spremni su kontrolirati ili čak posjedovati medije, jer tako održavaju svoju moć."

Pritisci prelaze granice i stižu sa svih strana. Ivana Konstantinović, urednica i voditeljica na RTV B92 u Beogradu, rekla je: "Moju prijateljicu i kolegicu nadzire policija te ne može na odmor ni u restoran."

U Albaniji je ista situacija, rekla je Ilda Londo, koordinatorica istraživanja u Albanskom institutu za medije. "Novinarska radna mjesta nisu sigurna i samocenzura je često jedini odgovor. Tako dobivamo istraživačko novinarstvo vrlo niske kvalitete", rekla je.

Jan Zielonka, profesor europske politike na Oxfordu, optužio je neke novinare da surađuju s onima o kojima bi trebali izvještavati, posebice u zemljama jugoistočne Europe opterećenima sukobima, represivnim vladama i organiziranim kriminalom. "I novinari su osumnjičeni u takvoj igri. Svoje usluge prodaju za osobni i profesionalni probitak, potkopavajući tako kvalitetu medija."

Slični članci

Novinari kažu kako zastrašivanje rezultira samocenzurom i oblikuje sadržaje koji se u konačnici pojavljuju u novinama i drugim medijima. [Reuters]

Bugarska novinarka Lada Price se s time ne slaže. "Novinari u mnogim zemljama možda i nemaju izbora, već moraju igrati igru" iz straha za svoju sigurnost. I doista, nekoliko dana prije ovog događanja upućene su prijetnje Lidiji Pavlovoj, koja istražuje organizirani kriminal na jugozapadu Bugarske, a njezin je sin u dva navrata brutalno pretučen.

Ana Petruseva, koja vodi Balkansku mrežu istraživačkog izvještavanja u Makedoniji, rekla je kako su se mediji nakon ubojstva pet ribara na jezeru kraj Skoplja u travnju zanijeli nacionalističkom retorikom i zaoštrili situaciju. "Ljudi su govorili kako su to učinili Albanci, a mediji su to prenosili bez provjere (…) mediji uopće nisu dovodili u pitanje policijske izjave ili službenu verziju događaja", dodala je.

Dodala je kako se u Srbiji novinare zastrašuje i vrši pritisak na njih samo zbog toga što izvješćuju o činjenicama vezanim o slučajevima ratnih zločina. Vlasnicima medija prijeti se kako će država prestati oglašavati kod njih ako ne podržavaju one na vlasti.

"Samocenzura (…) je vjerojatno najveći problem u Makedoniji, a donekle i u Srbiji. Novinari ne žele poticati napetosti ili upadati u nevolje za plaću od 300 do 400 eura, riskirajući da izgube posao. (...) Većina medija djeluje kao glasnogovornici vlade ili podržavaju vladu (...) Time je dramatično umanjeno povjerenje većine ljudi u medije."

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.