Kosovo računa na snažnu podršku Turske

30/04/2012

Kosovo i Turska imaju ono što bivši kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu opisuje kao "zlatne odnose", snažne političke i gospodarske veze objedinjene vjerskim i kulturalnim sklonostima razvijenim u više od pet stoljeća otomanske vladavine.

Muhamet Brajshori iz Prištine za Southeast European Times - 30/04/12

Kosovari su skloni Turskoj uslijed stoljeća vjerskih i kulturalnih zbližavanja. [Reuters]

Kada je Kosovo u veljači 2008. godine proglasilo svoju neovisnost, Turska je bila među prvim zemljama koje su ga priznale. U mjesecima koji su uslijedili, Kosovo je brzo djelovalo te je do kraja godine otvorilo veleposlanstvo u Turskoj. Bekim Sejdiu je imenovan otpravnikom poslova, odgovornim za otvaranje veleposlanstva, te je kasnije imenovan i veleposlanikom u Turskoj.

Nakon toga su "odnosi funkcionirali na međudržavnim osnovama. To nije bio slučaj tijekom devet godina međunarodne uprave na Kosovu", izjavio je Sejdiu za SETimes.

"Kao drugo, uspostava diplomatskih odnosa i otvaranje stalnih veleposlanstava unaprijedila je komunikaciju i suradnju dviju zemalja. Postoje i geopolitički, gospodarski i drugi čimbenici koji pozitivno utječu na odnose."

Kosovski i turski dužnosnici često dolaze u međusobne posjete. Premijer Recep Tayyip Erdogan bio je najviši dužnosnik koji je 2010. godine posjetio Kosovo. Prošlog mjeseca se kosovska predsjednica Atifete Jahjaga u Istanbulu sastala s turskim kolegom Abdullahom Gülom.

Jahjaga je pohvalila pomoć i podršku koju je Turska pružala, pozvavši na širenje međunarodne suradnje, posebice na području trgovine.

Turske tvrtke su u protekle dvije godine pobijedile na natječajima za neke ključne strateške javne projekte na Kosovu.

Tursko-američki konzorcij Bechtel-Enka gradi prvu autocestu na Kosovu, koja ga povezuje s Albanijom na jugu i Srbijom na sjeveru. Taj je projekt stvorio oko 4.000 radnih mjesta.

Turska tvrtka Limak pobijedila je na natječaju za upravljanje Međunarodnom zračnom lukom u Prištini, koja se renovira i širi. Turske tvrtke se natječu i za druge strateške projekte, uključujući novu elektranu na Kosovu. Drugi rade u sektorima zdravstva i obrazovanja. Veleposlanik Sejdiu kaže kako je privlačenje izravnih stranih ulaganja na Kosovo jedan od glavnih ciljeva vlade.

Turske tvrtke se natječu za strateške infrastrukturne projekte na Kosovu. [Reuters]

"Brojne turske tvrtke su na Kosovu ulagale u sektore poput bankarstva i drugih usluga, rudarstva, građevinarstva i tako dalje. Naš je cilj to unaprijediti. Slijedeći taj cilj, naše veleposlanstvo svake godine [sponzorira] četiri do pet poslovnih foruma i sličnih aktivnosti u raznim turskim gradovima, promičući turska ulaganja na Kosovu", izjavio je za SETimes.

Kosovo i Turska su zasad potpisali 16 sporazuma, što ukazuje na dinamiku njihovih odnosa. Međutim, veze s Turskom su bile usmjerene i na šire priznanje Kosova. To je pitanje zauzelo središnju ulogu na planu političke suradnje.

"U posljednje je četiri godine temeljni vanjskopolitički cilj Kosova bio povećanje broja bilateralnih priznanja neovisnosti (…) i članstvo u međunarodnim organizacijama", dodao je Sejdiu.

Naglašava kako svaki trag potpore Turske koji unapređuje kapacitete i učinkovitost državnih institucija, potiče gospodarski razvoj ili služi međunarodnoj promidžbi Kosova, pogoduje euroatlantskim integracijama Kosova.

Sejdiu opisuje Tursku kao euroatlantskog saveznika, što se opetovano potvrđuje u najtežim trenucima za Kosovo: u ratu 1990-ih, tijekom obnove i nakon proglašenja neovisnosti.

"Po mojem mišljenju, ovi odlučni trenuci pokazuju kako je stav Turske prema Kosovu artikuliran u skladu s euroatlantskim okvirom te je u potpunosti sukladan sa stavom drugih ključnih strateških saveznika. Dovoljno je vidjeti popis zemalja koje su priznale neovisnost Kosova u tjednu nakon proglašenja (...) kako bismo to potvrdili."

Međutim, neootomanizam turske vanjske politike ne smatra se univerzalno pozitivnim u određenim akademskim krugovima na Kosovu. Sejdiu to priznaje, razmatrajući učinak nasljeđa Otomanskog carstva na bilateralne odnose. Kaže kako interakcija prošlosti i sadašnjosti na Balkanu ilustrira poznatu primjedbu Winstona Churchilla: Balkan ponekad proizvodi više povijesti no što je moguće progutati.

Sedjiu kaže kako je suradnja s KSF-om "jedan od najaktivnijih oblika suradnje dviju zemalja." [Reuters]

"Nerealistično je pri formiranju prognoza u vanjskoj politici potpuno zanemariti povijesna gledišta. To nije najutjecajniji čimbenik kad je riječ o formulaciji parametara vanjske politike država, bilo da je to Kosovo, Turska ili neka druga. Ne impliciram kako povijesno nasljeđe ima jednaku ulogu u svakoj zemlji ili regiji svijeta. Želim naglasiti činjenicu da su se povijesna poimanja i osjećaji uvijek ispreplitali s drugim čimbenicima kad je u pitanju njihov učinak na paradigme vanjske politike", pojasnio je Sejdiu.

Slični članci

Turska je bila bitan partner na području obrane. Međutim, ostale su zemlje regije potpisale s Turskom Sporazum o suradnji na području obrane, dok Kosovo to nije učinilo. Sejdiu kaže kako Kosovske sigurnosne snage (KSF) ipak imaju snažnu suradnju s tuskom vojskom te da su odnosi ministarstva KSF-a i turskog ministarstva obrane dinamični.

"Neki aranžmani na ovom području već su potpisani između Kosova i Turske. Odgovaraju potrebama i realnosti Kosova (…) Mogu reći da je ova [suradnja s KSF-om] jedan od najaktivnijih oblika suradnje dviju zemalja, a Kosovske sigurnosne snage imale su velike koristi od te suradnje."

Rekao je kako su albanska zajednica u Turskoj i turska zajednica na Kosovu ključni čimbenici razvoja bilateralnih odnosa.

"Smatram kako je temeljni čimbenik odnosa među dvjema zemljama njihova vizija budućnosti. Konceptualno gledano, tu se njihovi putevi mogu združiti ili razdvojiti, čak i sudariti. Kosovo i Turska imaju zajedničku viziju Balkana. Žele vidjeti stabilnu, demokratsku i prosperitetnu regiju, integriranu u EU i NATO."

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.