Loši izgledi za zapošljavanje sveučilišnih diplomanata

16/04/2012

Iako je obrazovni sustav regije prošao kroz reforme tijekom proteklih nekoliko godina, kritičari tvrde kako ne zadovoljava zahtjeve današnjeg tržišta rada.

Muhamet Brajshori iz Prištine za Southeast European Times - 16/04/12

photo

Mladi diplomanti nakon sveučilišta prečesto završavaju na radnim mjestima nevezanim za njihov studij. [Laura Hasani/SETimes]

Tog su problema svjesne brojne obitelji koje se bore kako bi školovale djecu, a zatim otkrivaju kako su izgledi za zapošljavanje loši. Diplomanti sveučilišta se i na Balkanu suočavaju s dva problema: ograničen broj dostupnih radnih mjesta i obrazovni sustav koji im ne pruža vještine koje traže njihovi poslodavci. Nadalje, kažu stručnjaci, srednjoškolsko i sveučilišno obrazovanje ne nudi diplome iz specijaliziranih područja, već se odlučuje za općenita.

Ermal Krasniqi, ekonomist Kosovskog društva za društvena istraživanja, za SETimes izjavljuje: "Mladi diplomanti (...) dobivaju uglavnom teorijsku pripremu koja nije najbolja, te nemaju praktičnog iskustva jer sveučilišta to ne zahtijevaju. Ako slučajno i zahtijevaju, potvrdu o praksi mogu dobiti ako imaju neku vezu."

Procjep između sveučilišta i tržišta rada uglavnom nastaje zbog loše kvalificiranih nastavnika, zastarjelih obrazovnih metoda i programa te ograničene dostupnosti prilika za praktičnu obuku.

Hazir Krasniqi (49), direktor tvrtke Krasniqi Publishing, iz prve je ruke iskusio taj procjep. "U prosincu su mi trebali lektori i mislio sam kako ne bi trebalo biti teško naći novog lektora", rekao je za SETimes. "Međutim, shvatio sam kako 90% onih koji su se prijavili ne može dobiti taj posao; nisu posjedovali potrebne lingvističke vještine, nisu znali obavljati lekturu, a vještine pisanja bile su im ravne nuli."

Rina Berisha (23) je diplomirala zemljopis na Sveučilištu u Tirani, a za SETimes izjavljuje kako na temelju iskustva žali što nije drugačije odabrala.

photo

Diplomanti kažu kako prevelik broj studenata utječe na razinu poduke koju dobivaju. [Laura Hasani/SETimes]

"Nakon diplome sam godinu dana [provela] nezaposlena. Znala sam da ću se suočiti s tim problemom, no iskoristila sam to vrijeme za unapređivanje vještina, za stjecanje dodatnog znanja. Mnogo sam volontirala kako bih više naučila. Za vrijeme studija nisam volontirala, jer smo to smatrali gubitkom vremena. To je jedan od razloga zbog kojih studentima nedostaju vještine."

Liridon Shehu, diplomant prava iz Prištine, kaže kako kvaliteta poduke može predstavljati problem zbog broja studenata. "Na pravnom fakultetu svake godine primaju 1.000 studenata, a [dijele] zgradu s Ekonomskim fakultetom koji godišnje upisuje jednak ili još veći broj studenata. Ne ostvarujemo potrebnu kvalitetu jer nema prostora. Kvaliteta je nedostižna u predavaonici sa 100 ili više studenata, a profesori u nekim slučajevima ne haju za to: oni samo žele dobiti svoju plaću."

Problem bi mogla biti i kvaliteta. Prema nedavnom rangiranju 400 vodećih svjetskih sveučilišta, na popis nije ušlo niti jedno balkansko sveučilište, a Turska je zastupljena sa samo dva sveučilišta.

Slični članci

Loading

Tu je i problem odnosa javnih i privatnih sveučilišta. Prema Ermalu Krasniqiju: "Mnogi kažu kako privatna sveučilišta pružaju najbolje obrazovanje. Možda je istina da neka održavaju solidnu razinu, ali (…) naša opažanja pokazuju da mladi diplomanti s državnih sveučilišta imaju bolje izglede za zapošljavanje zbog više kvalitete i jamstva da 'ne mogu kupiti diplomu".

photo

Jedan stručnjak napominje kako je potrebna nova generacija stručnjaka, primjerice elektroinženjera. [Reuters]

Bashkim Imeri je u makedonskom Tetovu također diplomirao pravo. Prema njegovom iskustvu: "Većina diplomanata radi na području koje se razlikuje od onog na kojem su diplomirali; u suprotnom ostaju bez posla. Na tržištu nema dovoljno radnih mjesta. Brojni diplomanti prava ili ekonomije rade u hotelima ili na farmama jer trebaju neki posao", rekao je za SETimes.

Ermal Krasniqi se slaže, ponavljajući kako obrazovni sustav pogrešno usmjerava mlade ljude. "Brojni studenti troše iznimno mnogo vremena na područja u kojima neće naći posao. Brojna područja poput poljoprivrede, strojarstva i prirodnih znanosti nemaju dovoljno diplomanata da popune radna mjesta i tu i dalje nalazimo djelatnike starije od 40 godina."

On kaže kako bi sveučilišta trebala bolje zadovoljavati potrebe tržišta rada usmjeravajući studente na područja koja imaju potencijal za zapošljavanje. "To znači da fakulteti ekonomije ili prava ne bi trebali primati 1.000, nego 100 studenata. Fakulteti poljoprivrede ili strojarstva trebali bi ih primati 1.000, davati stipendije na tim područjima radi motiviranja studenata i razvijati nove programe. To su koraci koje je potrebno poduzimati, ali oni ih ne shvaćaju ozbiljno jer bi to značilo da oni koji imaju utjecaja pri donošenju odluka mogu izgubiti radna mjesta na sveučilištu."

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.
Loading
Glasovanje
 
 
  • E-mail prijatelju
  • iconTiskana verzija
  • Share/Save/Bookmark

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.

Naputci za komentare na SETimes-u

Focus on Ukraine

Reportaža

General NATO-a kaže kako je Savez usredotočen na Ukrajinu i terorizamGeneral NATO-a kaže kako je Savez usredotočen na Ukrajinu i terorizam

Čelni general NATO-a rekao je kako članice saveza surađuju u borbi protiv ekstremizma.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Predstavlja li Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) prijetnju za jugoistočnu Europu?

Da
Ne
Ne znam