Kriza u Grčkoj se produbljuje i društvo se mijenja

09/04/2012

Društvena zajednica je sve ugroženija, gotovo da nema skupine koja nije pogođena gospodarskim slomom.

Maria Paravantes iz Atene za Southeast European Times - 09/04/12

photo

Po prvi je puta zabilježeno više nezaposlenih nego zaposlenih Grka u dobi od 15 do 24 godine. [Reuters]

O grčkoj gospodarskoj krizi je mnogo toga rečeno i zapisano, kao i o narušenom imidžu zemlje u inozemstvu i teškim mjerama koje su građanstvu nametnuli vjerovnici: MMF, EU i Europska središnja banka.

Kriza se produbljuje i pojavljuju se prvi znakovi društvenih promjena. Dok se 11 milijuna Grka muči da bi sastavili kraj s krajem i nosili se s nasumičnim vladinim odlukama o oporezivanju svega mogućeg, pomnija analiza grčkog društva otkriva drastične promjene do kojih je došlo.

U petoj je godini recesije nezaposlenost jedan od najvećih problema s kojima se Grci suočavaju. Prema Grčkoj službi za statističke i gospodarske podatke Hellastat, stopa nezaposlenosti je u studenom 2011. godine dosegnula zapanjujućih 20,9%, u usporedbi s 13,9% u istom razdoblju 2010. Procjenjuje se kako je sada oko milijun Grka nezaposleno i nemoguće im je pronaći posao - bilo kakav posao.

Problem dodatno otežavaju tisuće izbjeglica bez dokumenata koje dolaze u Grčku u potrazi za boljom budućnošću. Grčka se smatra glavnom tranzitnom zemljom zbog "jednostavnijeg" pristupa preko kopna i mora, te je doživljavaju kao vrata Europe. Prema Ministarstvu za zaštitu građana, godišnje u Grčku ulazi oko 250.000 ilegalnih useljenika. Agencija za kontrolu granica EU Frontex izvješćuje kako su 2011. godine samo u sjeveroistočnoj regiji Evros na grčko-turskoj granici zadržana 54.974 doseljenika, dok ih je 2010. bilo 47.079.

U zemlji trenutno živi više od milijun doseljenika, a čak ih 400.000 nema dokumente. I tim je ljudima teško pronaći posao. Posljedica? Nezaposlenost, koja neizbježno rezultira beskućništvom, neimanjem zdravstvenog osiguranja - što utječe na grčki zdravstveni sustav - i kriminalom. Grčki su policajci počeli okupljati ilegalne useljenike koji se smještaju u desetcima prihvatnih centara kao reakcija na zahtjev EU da se zaustavi priljev useljenika bez dokumenata.

Prošetamo li ulicom Patission u središtu grada, nekoć punom života i jednom od najživljih trgovačkih četvrti Atene, vidjet ćemo niz zatvorenih trgovina. Još je uvijek puna svijeta i živahna, ali društvena se struktura promijenila.

"Više i ne vidiš Grke", izjavila je za SETimes 42-godišnja Evi Pavlou, vlasnica fotografskog studija koji djeluje već desetljećima.

"Ljudi koji dolaze u radnju većinom su iz Albanije i Bugarske", pojasnila je Pavlou, koja je rođena i odrasla u četvrti gornje Patissie.

Getoizacija grada, koja je započela prije oko 15 godina, sada postaje sve očitija. U četvrtima Kypseli i Patissia uglavnom žive Nigerijci. Nešto dalje nailazite na Egipćane. U raznim se četvrtima naseljavaju Poljaci, Rumunji i Pakistanci, pri čemu neki žive u bijednim uvjetima u malenim podrumskim stanovima. Kako se približavate središtu grada, nailazite na sve više muslimanskog stanovništva.

photo

U nekim dijelovima Atene zalagaonice lijepe letke kojima oglašavaju spremnost da “otkupe vaše zlato po najpovoljnijim cijenama”. [Maria Paravantes/SETimes]

Situacija je obeshrabrujuća za 64-godišnjeg umjetnika Orestisa Oudeniotisa. "Cijeli život živim ovdje. Ovo više nije dom. Opasno je. Ilegalni useljenici nemaju što izgubiti pa su spremni na sve kako bi se domogli hrane i novca", izjavio je za SETimes.

Oudeniotis, koji svakodnevno pješači na posao, kaže kako sada već vrlo rijetko čuje da se na ulicama govori grčki. "Stari osjećaj jedinstva i podrške u četvrti zauvijek je nestao. Danas mi Grci u svojoj zemlji nismo ništa manje stranci od stranaca", rekao je.

Kriza se zaoštrava i Grci sežu sve dublje u džepove kako bi platili sve od zabrinjavajuće visokih poreza do rata kredita koje im prijete, a tijekom protekle godine je nicanje zalagaonica na svakom uglu, kao i stotine reklama i internetskih oglasa za zalagaonice i "otkup vašeg zlata" jasno ocrtalo grubu novu stvarnost. Nekoć uobičajene u velikim urbanim središtima poput New Yorka i Londona, zalagaonice su u Grčkoj bile krajnje nepoznat koncept.

"Prvi sam puta vidjela zalagaonicu kad sam početkom 70-ih posjetila SAD", izjavila je umirovljenica Yianna Gargalionis za SETimes. "Grci nikad nisu morali pribjegavati zalaganju svojeg nasljeđa ili nakita. Ljudi su uvijek imali svoje roditelje i svoju imovinu. Međutim, očajna vremena zahtijevaju očajničke poteze", dodala je.

Sve veći broj zalagaonica koje obećavaju otkup zlata i nakita po najpovoljnijim cijenama, odmah i bez pitanja, ukazuje na to da Grci postaju sve očajniji. U nemogućnosti da plate dugovanja, rasprodaju dragocjenosti po mizernoj cijeni.

Na ulicama posluju zalagaonice, a borba za nešto sitniša bjesni među doseljenicima - od kojih su većina ilegalni - dok guraju oštećena kolica iz samoposluživanja i danonoćno pomno pretražuju otpad u potrazi za bilo čime što bi se dalo reciklirati i zaraditi neki euro. To je prljav posao, ali je posao. Budući da su Grci koji recikliraju rijetki, ovo je "unosan" odabir. Trenutna je cijena između 12 i 18 centa po kilogramu metala i 6 do 8 centa za električne uređaje.

Do prije godinu su dana odbačene predmete uglavnom prikupljali Romi u svojim starim Datsunovim kamionima i trokolicama - sve od namještaja do starih televizora. Međutim, danas su u pojedinim četvrtima kante za otpad obilježen teritorij koji ne samo da pruža ostatke hrane gladnima, već i kojekakve materijale za reciklažu koje prikupljaju sakupljači, obično "radeći" u parovima: jedan čuva pronađeno, dok drugi gura kolica.

"Nalazim najrazličitije stvari, no tražim metal, bilo što, limenke, stare kućanske uređaje, boce", izjavio je za SETimes 22-godišnji Hamid iz Afganistana.

photo

Simbol vremena: beskućnik se utaborio u središtu Atene pred Bankom Grčke. [Reuters]

Hamid, koji se doima bitno starijim no što jest, u Grčku je stigao tragajući za boljom budućnošću, no sada shvaća da mu izgledi nisu dobri. "Ne želim se vratiti. Nemam kamo ići. Moram uspjeti ovdje ili otići u Europu", rekao je.

Druga je relativno nova pojava sve veći broj beskućnika koji žive na ulicama Atene. Grci su se godinama hvalili nepostojanjem beskućnika, tako čestih u drugim dijelovima svijeta. Sociolozi su to pripisivali obiteljskim sigurnosnim mrežama i tijesno povezanim zajednicama.

Danas, kad se ljudi udaljavaju od tradicionalnog načina života, ostaju bez posla i opterećeni su kreditima, s roditeljima koji preživljavaju od bijednih mirovina, povratak domu više ne predstavlja opciju. Brojni Grci nastoje prodati domove jer nisu u stanju držati korak s gomilama računa i sve većim kreditnim zaduženjima. Znakovi "prodaje se" vidljivi su na svakom uglu.

Za useljenike bez dokumenata život na ulici jedina je opcija. Poslova nema, a nemaju novca da otiđu.

Istovremeno, stopa kriminala raste, a Ministarstvo zaštite građana izvješćuje o jednom ubojstvu svaka dva dana, 18 pljački dnevno i 11 krađa na sat: sve to u zemlji koja je nekoć imala jednu od najnižih stopa kriminala u Europi.

Slični članci

Loading

Prema statistikama grčke policije, krađe i pljačke su 2011. godine porasle za 10% u usporedbi s godinom ranije.

"Središte Atene je poput sjecišta svih oblika krize koji muče grčko društvo", rekao je gradonačelnik Atene Giorgos Kaminis.

I dok mediji - kako lokalni tako i međunarodni - izvješćuju o tmurnoj slici, u Grčkoj je u porastu trend volontiranja i posvuda se pojavljuju skupine ljudi spremnih pomoći onima u nevolji. Privatne inicijative poput "Boroume - sačuvajmo hranu, sačuvajmo živote" i Grčke banke hrane pomažu, a u porastu je i korporativna društvena odgovornost te sve više tvrtki "vraća zajednici". Općinske akcije poput otvaranja dobrotvornih trgovina hranom i ljekarni uključuju se u borbu s novom društvenom stvarnošću.

"Ljudi nas svakodnevno kontaktiraju. Ljudi koji su izgubili posao, ne mogu preživljavati od obiteljskih prihoda ili primaju neadekvatnu invalidsku mirovinu, samohrani roditelji i obitelji s mnogo djece…", izjavila je za SETimes Xenia Papastavrou iz inicijative "Boroume".

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.
Loading
Glasovanje
 
 
  • E-mail prijatelju
  • iconTiskana verzija
  • Share/Save/Bookmark

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.

Naputci za komentare na SETimes-u

Reportaža

Regija zauzima stav protiv korupcije u nogometuRegija zauzima stav protiv korupcije u nogometu

Nakon niza godina raznih skandala, dužnosnici poduzimaju korake za iskorjenjivanje korupcije i kriminala u nogometu.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Američki brod s posadom obavlja konačne pripreme za neutralizaciju najopasnijeg dijela sirijskog arsenala kemijskog oružja. Što mislite, koliko je ta operacija bitna za zaštitu civilnog stanovništva od kemijskog oružja?

Vrlo bitna
Nije pretjerano bitna
Uopće nije bitna
Ne znam