Kriza u Grčkoj se produbljuje i društvo se mijenja

09/04/2012

Društvena zajednica je sve ugroženija, gotovo da nema skupine koja nije pogođena gospodarskim slomom.

Maria Paravantes iz Atene za Southeast European Times - 09/04/12

photo

Po prvi je puta zabilježeno više nezaposlenih nego zaposlenih Grka u dobi od 15 do 24 godine. [Reuters]

O grčkoj gospodarskoj krizi je mnogo toga rečeno i zapisano, kao i o narušenom imidžu zemlje u inozemstvu i teškim mjerama koje su građanstvu nametnuli vjerovnici: MMF, EU i Europska središnja banka.

Kriza se produbljuje i pojavljuju se prvi znakovi društvenih promjena. Dok se 11 milijuna Grka muči da bi sastavili kraj s krajem i nosili se s nasumičnim vladinim odlukama o oporezivanju svega mogućeg, pomnija analiza grčkog društva otkriva drastične promjene do kojih je došlo.

U petoj je godini recesije nezaposlenost jedan od najvećih problema s kojima se Grci suočavaju. Prema Grčkoj službi za statističke i gospodarske podatke Hellastat, stopa nezaposlenosti je u studenom 2011. godine dosegnula zapanjujućih 20,9%, u usporedbi s 13,9% u istom razdoblju 2010. Procjenjuje se kako je sada oko milijun Grka nezaposleno i nemoguće im je pronaći posao - bilo kakav posao.

Problem dodatno otežavaju tisuće izbjeglica bez dokumenata koje dolaze u Grčku u potrazi za boljom budućnošću. Grčka se smatra glavnom tranzitnom zemljom zbog "jednostavnijeg" pristupa preko kopna i mora, te je doživljavaju kao vrata Europe. Prema Ministarstvu za zaštitu građana, godišnje u Grčku ulazi oko 250.000 ilegalnih useljenika. Agencija za kontrolu granica EU Frontex izvješćuje kako su 2011. godine samo u sjeveroistočnoj regiji Evros na grčko-turskoj granici zadržana 54.974 doseljenika, dok ih je 2010. bilo 47.079.

U zemlji trenutno živi više od milijun doseljenika, a čak ih 400.000 nema dokumente. I tim je ljudima teško pronaći posao. Posljedica? Nezaposlenost, koja neizbježno rezultira beskućništvom, neimanjem zdravstvenog osiguranja - što utječe na grčki zdravstveni sustav - i kriminalom. Grčki su policajci počeli okupljati ilegalne useljenike koji se smještaju u desetcima prihvatnih centara kao reakcija na zahtjev EU da se zaustavi priljev useljenika bez dokumenata.

Prošetamo li ulicom Patission u središtu grada, nekoć punom života i jednom od najživljih trgovačkih četvrti Atene, vidjet ćemo niz zatvorenih trgovina. Još je uvijek puna svijeta i živahna, ali društvena se struktura promijenila.

"Više i ne vidiš Grke", izjavila je za SETimes 42-godišnja Evi Pavlou, vlasnica fotografskog studija koji djeluje već desetljećima.

"Ljudi koji dolaze u radnju većinom su iz Albanije i Bugarske", pojasnila je Pavlou, koja je rođena i odrasla u četvrti gornje Patissie.

Getoizacija grada, koja je započela prije oko 15 godina, sada postaje sve očitija. U četvrtima Kypseli i Patissia uglavnom žive Nigerijci. Nešto dalje nailazite na Egipćane. U raznim se četvrtima naseljavaju Poljaci, Rumunji i Pakistanci, pri čemu neki žive u bijednim uvjetima u malenim podrumskim stanovima. Kako se približavate središtu grada, nailazite na sve više muslimanskog stanovništva.

photo

U nekim dijelovima Atene zalagaonice lijepe letke kojima oglašavaju spremnost da “otkupe vaše zlato po najpovoljnijim cijenama”. [Maria Paravantes/SETimes]

Situacija je obeshrabrujuća za 64-godišnjeg umjetnika Orestisa Oudeniotisa. "Cijeli život živim ovdje. Ovo više nije dom. Opasno je. Ilegalni useljenici nemaju što izgubiti pa su spremni na sve kako bi se domogli hrane i novca", izjavio je za SETimes.

Oudeniotis, koji svakodnevno pješači na posao, kaže kako sada već vrlo rijetko čuje da se na ulicama govori grčki. "Stari osjećaj jedinstva i podrške u četvrti zauvijek je nestao. Danas mi Grci u svojoj zemlji nismo ništa manje stranci od stranaca", rekao je.

Kriza se zaoštrava i Grci sežu sve dublje u džepove kako bi platili sve od zabrinjavajuće visokih poreza do rata kredita koje im prijete, a tijekom protekle godine je nicanje zalagaonica na svakom uglu, kao i stotine reklama i internetskih oglasa za zalagaonice i "otkup vašeg zlata" jasno ocrtalo grubu novu stvarnost. Nekoć uobičajene u velikim urbanim središtima poput New Yorka i Londona, zalagaonice su u Grčkoj bile krajnje nepoznat koncept.

"Prvi sam puta vidjela zalagaonicu kad sam početkom 70-ih posjetila SAD", izjavila je umirovljenica Yianna Gargalionis za SETimes. "Grci nikad nisu morali pribjegavati zalaganju svojeg nasljeđa ili nakita. Ljudi su uvijek imali svoje roditelje i svoju imovinu. Međutim, očajna vremena zahtijevaju očajničke poteze", dodala je.

Sve veći broj zalagaonica koje obećavaju otkup zlata i nakita po najpovoljnijim cijenama, odmah i bez pitanja, ukazuje na to da Grci postaju sve očajniji. U nemogućnosti da plate dugovanja, rasprodaju dragocjenosti po mizernoj cijeni.

Na ulicama posluju zalagaonice, a borba za nešto sitniša bjesni među doseljenicima - od kojih su većina ilegalni - dok guraju oštećena kolica iz samoposluživanja i danonoćno pomno pretražuju otpad u potrazi za bilo čime što bi se dalo reciklirati i zaraditi neki euro. To je prljav posao, ali je posao. Budući da su Grci koji recikliraju rijetki, ovo je "unosan" odabir. Trenutna je cijena između 12 i 18 centa po kilogramu metala i 6 do 8 centa za električne uređaje.

Do prije godinu su dana odbačene predmete uglavnom prikupljali Romi u svojim starim Datsunovim kamionima i trokolicama - sve od namještaja do starih televizora. Međutim, danas su u pojedinim četvrtima kante za otpad obilježen teritorij koji ne samo da pruža ostatke hrane gladnima, već i kojekakve materijale za reciklažu koje prikupljaju sakupljači, obično "radeći" u parovima: jedan čuva pronađeno, dok drugi gura kolica.

"Nalazim najrazličitije stvari, no tražim metal, bilo što, limenke, stare kućanske uređaje, boce", izjavio je za SETimes 22-godišnji Hamid iz Afganistana.

photo

Simbol vremena: beskućnik se utaborio u središtu Atene pred Bankom Grčke. [Reuters]

Hamid, koji se doima bitno starijim no što jest, u Grčku je stigao tragajući za boljom budućnošću, no sada shvaća da mu izgledi nisu dobri. "Ne želim se vratiti. Nemam kamo ići. Moram uspjeti ovdje ili otići u Europu", rekao je.

Druga je relativno nova pojava sve veći broj beskućnika koji žive na ulicama Atene. Grci su se godinama hvalili nepostojanjem beskućnika, tako čestih u drugim dijelovima svijeta. Sociolozi su to pripisivali obiteljskim sigurnosnim mrežama i tijesno povezanim zajednicama.

Danas, kad se ljudi udaljavaju od tradicionalnog načina života, ostaju bez posla i opterećeni su kreditima, s roditeljima koji preživljavaju od bijednih mirovina, povratak domu više ne predstavlja opciju. Brojni Grci nastoje prodati domove jer nisu u stanju držati korak s gomilama računa i sve većim kreditnim zaduženjima. Znakovi "prodaje se" vidljivi su na svakom uglu.

Za useljenike bez dokumenata život na ulici jedina je opcija. Poslova nema, a nemaju novca da otiđu.

Istovremeno, stopa kriminala raste, a Ministarstvo zaštite građana izvješćuje o jednom ubojstvu svaka dva dana, 18 pljački dnevno i 11 krađa na sat: sve to u zemlji koja je nekoć imala jednu od najnižih stopa kriminala u Europi.

Slični članci

Loading

Prema statistikama grčke policije, krađe i pljačke su 2011. godine porasle za 10% u usporedbi s godinom ranije.

"Središte Atene je poput sjecišta svih oblika krize koji muče grčko društvo", rekao je gradonačelnik Atene Giorgos Kaminis.

I dok mediji - kako lokalni tako i međunarodni - izvješćuju o tmurnoj slici, u Grčkoj je u porastu trend volontiranja i posvuda se pojavljuju skupine ljudi spremnih pomoći onima u nevolji. Privatne inicijative poput "Boroume - sačuvajmo hranu, sačuvajmo živote" i Grčke banke hrane pomažu, a u porastu je i korporativna društvena odgovornost te sve više tvrtki "vraća zajednici". Općinske akcije poput otvaranja dobrotvornih trgovina hranom i ljekarni uključuju se u borbu s novom društvenom stvarnošću.

"Ljudi nas svakodnevno kontaktiraju. Ljudi koji su izgubili posao, ne mogu preživljavati od obiteljskih prihoda ili primaju neadekvatnu invalidsku mirovinu, samohrani roditelji i obitelji s mnogo djece…", izjavila je za SETimes Xenia Papastavrou iz inicijative "Boroume".

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.
Loading
Glasovanje
 
 
  • E-mail prijatelju
  • iconTiskana verzija
  • Share/Save/Bookmark

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.

Naputci za komentare na SETimes-u

Focus on Ukraine

Reportaža

General NATO-a kaže kako je Savez usredotočen na Ukrajinu i terorizamGeneral NATO-a kaže kako je Savez usredotočen na Ukrajinu i terorizam

Čelni general NATO-a rekao je kako članice saveza surađuju u borbi protiv ekstremizma.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Predstavlja li Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) prijetnju za jugoistočnu Europu?

Da
Ne
Ne znam