Suša u zemljama jugoistočne Europe

30/01/2012

Mjeseci suše imali su dvostruki učinak: u nekim su balkanskim zemljama utjecali na opskrbu energijom, a u drugima na poljoprivrednu proizvodnju.

Prikupila Svetla Dimitrova za Southeast European Times - 30/01/12

Suša koja je započela u kolovozu uništava usjeve u cijeloj regiji. [Gabriel Petrescu/SETimes]

Kao i brojni njegovi pretci, Petar Živanović (62) bavi se poljoprivredom u Bijeljini, na sjeveroistočnom području Semberije, ključnom za poljoprivredu Bosne i Hercegovine (BiH). Cijelog je života zarađivao od poljoprivrede, ali sada je toliko obeshrabren da razmatra alternative.

"Ne isplati se biti zemljoradnik. Sadio sam povrće i žitarice, ali svaki put bih u konačnici bio samo na gubitku", rekao je Živanović za SETimes. "Sve je preskupo za sadnju, a ne mogu biti optimističan po pitanju ovogodišnjih vremenskih uvjeta. Sve što sam zasadio 2010. godine uništile su poplave, a prošle godine suše, tako da ove godine neću riskirati."

Teška suša na cijelom Balkanu otežava opskrbu energijom, uništava usjeve i ozbiljno ugrožava proračune u regiji ionako opterećenoj fiskalnom krizom i globalnim gospodarskim padom. Situacija će vjerojatno postati još gora, jer se suši ne nazire kraj.

Suša koja traje već pet mjeseci poprimila je povijesne razmjere. Tatiana Mironova iz Moldavijske hidrometeorološke službe kaže kako desetljećima nije bilo teže suše. "Prema našim podacima, jesen 2011. je usporediva s jeseni 1952. godine." Posljedice su pojačane činjenicom da Moldavija nema rijeka ni drugih većih vodenih resursa. Svakih je tri do četiri godine zadesi iznimno suha sezona.

Mirce Kotevski je zagledan u nebo. Stručnjak tvrtke AD Makedonske elektrane (ELEM) za SETimes izjavljuje: "Nakon mjeseci suše svaka je kap kiše dobrodošla, no ovogodišnji je snijeg u Makedoniji nedovoljan da nadoknadi izostanak kiša tijekom jeseni. Očekujemo kako ćemo u ožujku ili travnju dobiti pravu sliku stanja u vodnim resursima. Temperature u planinama su i dalje niske, tako da nema brzog topljenja i priljeva vode." U usporedbi s prošlom godinom, priljev vode je 70% slabiji pa hidroelektrane rade s 15% kapaciteta. To čini neizbježnim skupi uvoz električne energije.

Manjak kiše ugrožava opskrbu električnom energijom. [Petar Kos/SETimes]

Suša je imala teške posljedice po opskrbu energijom. Primjerice, u Albaniji, gdje su vodni resursi ključni za sustav proizvodnje električne energije koji se uglavnom oslanja na hidrocentrale, suša je prije zime rezultirala prekidima opskrbe električnom energijom. Kako temperature počinju padati, potrošnja raste, preopterećujući mrežu i uzrokujući kronične nestašice diljem zemlje. Natjerala je i vladu da odobri zahtjev državne korporacije za elektroopskrbu KESH za trenutnim podizanjem zajma od 50 milijuna dolara radi uvoza energije.

Prema KESH-u, proizvodnja električne energije u Albaniji trenutno iznosi 11 milijuna kWh/dan, dok je uvoz dosegao 12 milijuna kWh/dan.

Proizvodnja energije u hidroelektranama je od rujna pala na 50%, povremeno padajući na razinu nižu od vjetroelektrana nižeg kapaciteta u zemlji. To znači kako su u ovom trenutku glavni proizvođači energije termoelektrane, koje su vrlo skupe. To u sprezi s privremenim zaustavljanjem rada reaktora u nuklearnoj elektrani Černavoda pridonosi porastu cijene. U Rumunjskoj će od 1. veljače cijena električne energije porasti za 5%.

Kosovo je također izrazito ovisno o energiji iz termoelektrana, a zamjenik ministra za gospodarski razvoj Ramadan Hasani kaže kako je prerano reći hoće li uslijediti poskupljenja. "Osobno vjerujem kako će poskupljenje, ako do njega dođe, biti simbolično, budući da postoji potreba za ulaganjem u tehničku infrastrukturu mreže elektroopskrbe", izjavio je za SETimes. Kosovo namiruje oko 90% svojih elektroenergetskih potreba iz domaće proizvodnje, dok ostatak dolazi iz uvoza.

Potrošači u gotovo cijeloj regiji mogu očekivati da će porasti i cijene namirnica, budući da će urod žita i kukuruza podbaciti. Primjerice, u BiH će "količina [pšenice] koju smo proizveli možda pokriti samo domaće potrebe, te neće ostati ništa za izvoz. Slična je situacija i u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj, pa ćemo pšenicu morati nabavljati na drugim, skupljim tržištima", izjavio je za SETimes Vladimir Usorac, predsjednik Udruge zemljoradnika RS.

Dodao je: "Prognoze za 2012. godinu također su loše, što znači da bismo za žitarice mogli plaćati i trostruko više od njihove cijene… Nažalost, izgledno je da ćemo biti sučeni sa strašnim nestašicama hrane i rastom cijena koji će biti teško podnosiv." Napominje i kako se površina obradive zemlje za uzgoj pšenice i povrća u RS znatno smanjila u proteklom desetljeću.

Porast će cijena stočne hrane, što će rezultirati višim cijenama mesa. [Gabriel Petrescu/SETimes]

Za potrošače to neće značiti samo porast cijena pšenice i kruha. Cijene mesa bi uslijed nestašica kukuruza mogle porasti za oko 20%. "Suša će poharati nasade kukuruza, najvažnijeg za prehranu stoke", izjavio je za SETimes Mišo Maljčić iz Udruge zemljoradnika RS. "Stoga je logično kako će to imati utjecaja na cijene stočne hrane i mesa."

Profesor Rade Protić, s beogradskog Zavoda za primjenu znanosti u poljoprivredi, zabrinut je zbog proljetne sadnje. Urod i prihodi se već čine problematičnima uslijed manjka vode u tlu prije samog sijanja. U nedostatku kiše, rekao je za SETimes, Srbiji je potreban dobro razvijen sustav navodnjavanja, iako kaže kako zemlja "nikad nema dovoljno novca za takvo ulaganje, koje bi se isplatilo za dvije do tri godine".

Dugoročna prognoza nije pretjerano optimistična u regiji kojoj tako očajnički treba snijega i kiše, nakon iznimno vrućeg ljeta 2011. Šire posljedice suše su obeshrabrujuće.

Uzmimo za primjer Rumunjsku, u kojoj je poljoprivredna proizvodnja prošle godine zapravo bila vrlo snažna, te je rezultirala porastom BDP-a od 12,3% u prvih devet mjeseci.

2012. godine se očekuje daleko slabiji urod, čak i u slučaju obilnih padalina. Ovidiu Marincea, zamjenik glavnog urednika dnevnog lista Adevarul, koji uređuje gospodarsku rubriku, za SETimes izjavljuje: "Veliki igrači u poljoprivredi kažu kako će, čak i kad bi sada počelo obilno kišiti, doći do pada ovogodišnje proizvodnje od 20-30%. Ukoliko do proljeća ne bude dovoljno padalina, gubitci bi mogli doseći i 70%."

Bitno opadanje poljoprivredne proizvodnje moglo bi ugroziti izglede Rumunjske da ostvari gospodarski rast od 2% predviđen za ovu godinu, upozorava Marincea. "Vrlo dobri prošlogodišnji poljoprivredni rezultati povećali su povjerenje stranih ulagača u rumunjsko gospodarstvo. Ipak, to bi se moglo i okrenuti te postati značajan čimbenik koji ih odbija", dodao je.

U RS-u Ljubo Maletić, predsjednik Udruge zemljoradnika Semberije, suosjeća sa zemljoradnikom Petrom Živanovićem. "Prirodne katastrofe su ostavile dubok trag na poljoprivrednoj proizvodnji", rekao je za SETimes. "Razumijemo zemljoradnike kad kažu kako se ne isplati obrađivati zemlju."

Ovom su izvješću pridonijeli dopisnici SETimesa Jonilda Koci iz Tirane, Bedrana Kaletović iz Sarajeva, Linda Karadaku iz Prištine, Aleksandar Pavlevski iz Skoplja, Alina Radu iz Kišinjeva, Paul Ciocoiu iz Bukurešta i Ivana Jovanović iz Beograda.