Uspon Turske na Balkanu

11/07/2011

Od gospodarstva do kulture, mnogi smatraju kako ta zemlja preuzima ulogu nove regionalne sile

Miško Taleski iz Skoplja za Southeast European Times - 11/07/11

Turska je igrala ulogu posrednika između Srbije i tripartitnog predsjedništva BiH. [Reuters]

Turska je tijekom proteklog desetljeća vodila višedimenzionalnu i višeregionalnu vanjsku politiku. Izgledi za članstvo u EU nalaze se u limbu i zemlja se ne okreće samo prema istoku, već i prema Balkanu, svojem "bliskom inozemstvu".

Rastući društveno-financijski problemi Grčke, regionalnog igrača EU, ostavljaju mnoštvo prostora da Turska, čije je gospodarstvo sada dvanaesto u svijetu, dok BDP iznosi 10.000 dolara po stanovniku, preuzme kormilo u regiji.

"Strateški interesi Turske su se nakon raspada Jugoslavije vratili Balkanu, koji je nekoć bio dio otomanskog teritorija. Ovog je puta utjecaj gospodarski i kulturalni, ali će uskoro postati geopolitički", izjavio je za SETimes vojno-politički analitičar Petar Škrbina. "Erdogan zna kako je Europi potrebna Turska, a ne obratno. Glavni će plinovodi i naftovodi prolaziti kroz Tursku."

Balkanske zemlje, prvenstveno Makedonija i Bosna i Hercegovina (BiH), ali u sve većoj mjeri i Srbija, ostvaruju značajnu političku suradnju s Ankarom. Gospodarske su veze ojačane tijekom posljednjih godina, budući da turski ulagači tragaju za prigodama da osiguraju uporište na balkanskom tržištu.

Analitičari su složni u ocjeni kako će paneuropski koridor br. 10, koji će balkanske zemlje povezivati s ostatkom Europe, privući pažnju turskog gospodarstva. Lijevo krilo koridora zajamčit će transportnu povezanost Turske i Balkana, kao i Turske i EU.

Premda Turska žarko želi razviti veze s muslimanskim zajednicama na Balkanu, navodi kako joj je cilj uspostava kontakata sa svim narodima i vjeroispovjestima u pokušaju da poveća stabilnost u svojem susjedstvu.

"Turska nema imperijalističkih ambicija, već nastoji pomoći susjednim zemljama kako može", rekao je Ali Riza Colak, turski veleposlanik u Srbiji, odgovarajući na optužbe kako se Ankara miješa u unutarnje poslove Srbije. Optužbe su upućene nakon posjeta visokog vojnog izaslanstva Novom Pazaru, u regiji Raška (ili Sandžak), u kojoj muslimani čine većinu.

Raška je i nadalje izvor napetosti u odnosima Ankare i Beograda, jer Srbi smatraju da lokalni muslimanski vođe pokušavaju dobiti autonomiju uz pomoć Turske, a mnogi se tamošnji muslimani identificiraju s BiH.

Ataturkov muzej u Bitoli, Makedonija. [Miško Taleski/SETimes]

Veleposlanik Riza Colak odgovorio je: "Sandžak predstavlja most suradnje dviju zemalja, a Beograd mora razumjeti osjetljivost ljudi u toj regiji."

Odnosi Turske i BiH od posebnog su značaja za regiju. Erdoganova prošlomjesečna izjava nakon izborne pobjede, u kojoj je rekao kako će pobjeda njegove AKP koristiti Sarajevu koliko i Istanbulu, izazvala je oštre reakcije u Republici Srpskoj.

Nebojša Radmanović, srpski član tročlanog predsjedništva BiH, rekao je kako će takve izjave uzrokovati političke probleme između dva entiteta u BiH, te bi mogle rezultirati novim podjelama između tri konstitutivna naroda.

"Dok bošnjačke vlasti u Sarajevu smatraju kako uloga Turske u BiH ima pozitivan učinak, tamošnji su srpski političari suzdržani i ne prihvaćaju bilo kakvu političku ulogu Ankare na Balkanu", rekao je Škrbina za SETimes.

"Erdoganove otvorene ambicije za širenje 'zelene dijagonale' [širenje islamskog utjecaja preko niza povezanih zemalja s muslimanskim stanovništvom] na ovom području imaju svoja ograničenja. U tome mu neće pomoći ilegalna vlada muslimansko-hrvatske federacije, kao niti politički pritisci na Hrvate u središnjoj Bosni", rekao je potpredsjednik RS-a Emil Vlajki.

Unatoč ostacima srpske nacionalističke sumnje, Turska igra ulogu konstruktivnog posrednika - okupila je predsjednike BiH i Srbije kako bi potaknula politiku dijaloga i regionalne sigurnosti.

Najnoviji je primjer posjet srpskog predsjednika Tadića Sarajevu 6. srpnja, dogovoren na samitu koji je prošlog travnja u Istanbulu okupio sve strane. Srbija se sada obvezuje na jamčenje integriteta BiH, te želi riješiti sva otvorena pitanja.

Turska je izrazila i želju da BiH i Srbija uđu u euroatlantsku zajednicu preko članstva u EU i NATO-u.

Premda postoji nekoliko pitanja koja i dalje predstavljaju prepreku boljim odnosima, i Ankara i Beograd žele izgladiti političke razlike povećanom gospodarskom suradnjom i međuovisnošću.

Na primjer, Beograd je zračnom prijevozniku Turkish Airlines predložio sastanak u srpnju u cilju izrade nacrta plana strateške suradnje na suzbijanju dugotrajnih problema s kojima se susreće JAT Airways. Analitičari očekuju kako će krajnji pozitivni učinak biti formiranje zajedničke nacionalne avioprijevozničke tvrtke.

U prosincu 2010. godine u Sarajevu su se susreli turski ministar obrane Vecdi Gonul i njegov bosanski kolega Selmo Cikotić kako bi raspravljali o poslovnoj suradnji u vojnoj industriji. [Reuters]

Turska gospodarska aktivnost proteže se cijelom regijom. Turska tvrtka TAV već je uložila 200 milijuna eura u obnovu makedonskih zračnih luka. Počevši od 1. ožujka, zračne luke Skoplje i Ohrid sljedećih 20 godina bit će pod kontrolom TAV-a. Direktori TAV-a Makedoniju smatraju ulaznim čvorištem jugoistočne Europe, te su najavili izgradnju nove zračne luke na istoku Makedonije.

Uz to, turska tvrtka Shishe Dzam objavila je svoje zanimanje za strateško ulaganje od 150 milijuna eura u dvije tvornice za proizvodnju stakla u Makedoniji.

Politički će Turska i dalje postojano podržavati Makedoniju u euroatlantskim integracijama, zagovarajući članstvo pod nazivom Makedonija unatoč dugoročnom sporu s Grčkom.

Slični članci

Ipak, odnosi imaju dublji kulturalni i povijesni kontekst. Mustafa Kemal Ataturk, osnivač moderne Turske, proveo je mladost u Makedoniji, a obrazovao se na otomanskoj vojnoj školi u Bitoli, što dodaje emotivnu dimenziju načinu na koji Ankara, kao i turski narod, doživljavaju Makedoniju.

U Bitoli se svake godine održava zajednička proslava u čast Ataturkovog života i djela. Takva događanja pridonose intenziviranju turizma u oba smjera. Turska ljetna odredišta i makedonski planinski i prirodni potencijali privlačni su za oba naroda, pa je u proteklom desetljeću došlo do značajnog povećanja aktivnosti turističkih agencija.

Značajan je element turske "mekane sile" sve veći broj sapunica i drugih TV emisija koje su oduševile publiku diljem Balkana. Turske emisije u praktički svim balkanskim zemljama ruše rekorde, kao i stare predrasude protiv islama.

"Produkcija je iznimno profesionalna, a ne promiču luksuz i glamur, već i tradicionalne islamske običaje vezane uz vjenčanja i sprovode. Serije su najjeftiniji, ali i najučinkovitiji način širenja turskog utjecaja u regiji", rekao je Škrbina.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.