Povjerenica za zaštitu jednakosti bori se protiv diskriminacije u Srbiji

25/04/2011

Dugogodišnja aktivistica na polju suzbijanja nasilja u kući priznaje kako su uvjeti i dalje daleko od jednakosti, posebice za žene i manjine.

Igor Jovanović iz Beograda za Southeast European Times – 25/04/11

Srpska povjerenica za zaštitu jednakosti Nevena Petrušić. [EU]

Nakon što je na dužnosti već gotovo godinu dana, srpska povjerenica za zaštitu jednakosti Nevena Petrušić zatrpana je problemima.

Petrušić, bivša dekanica Pravnog fakulteta u Nišu, u ekskluzivnom je intervjuu dopisniku SETimesa Igoru Jovanoviću izjavila kako su određeni oblici diskriminacije duboko ukorijenjeni u društvo, te neće biti jednostavno promijeniti način razmišljanja.

SETimes: Premda žene tvore 51% stanovništva, za iste su poslove plaćene manje od muškaraca i daleko manje participiraju u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Kako vi gledate na položaj žena u srpskom društvu?

Nevena Petrušić: Unatoč činjenici kako žene i muškarci u Srbiji imaju jednaka prava, žene su izložene strukturalnoj, neizravnoj, pa čak i izravnoj diskriminaciji i marginalizaciji - ključni su uzroci toga su tradicionalni, patrijarhalni stereotipi vezano uz uloge i obveze žena i muškaraca u obitelji i široj zajednici.

Istraživanje pokazuje kako su na svim područjima društvenog života žene u nepovoljnijem položaju od muškaraca, posebice pripadnice ... etničkih manjina i manjinskih skupina, Romkinje, hendikepirane žene, raseljene žene i izbjeglice, siromašne i one iz ruralnih područja, samohrane majke, žene drugačije spolne orijentacije i druge.

Petrušić navodi kako žene u prosjeku zarađuju 16% manje od muškaraca na istim dužnostima. [Reuters]

Žene još uvijek nisu ravnopravno zastupljene u procesu javnog odlučivanja, što pokazuje podatak kako su samo 21,2% zastupnika u Srbiji žene, 21,3% su pripadnice tijela lokalne samouprave, a u državnoj vlasti postotak žena iznosi 18,5%. Među upraviteljima općina samo ih je 4%.

Diskriminacija protiv žena očita je i na polju gospodarstva. Stopa nezaposlenosti među ženama dvostruko je viša nego među muškarcima. Razlika u plaćama između žena i muškaraca iznosi 16%.

Na žene otpada 30,5% upravnih poslova u društvu i gospodarstvu, od čega je 20,8% direktorskih mjesta. Razina ekonomske nejednakosti, kao posljedica višestruke diskriminacije, osobito je visoka.

Kad je riječ o obrazovanju, žene su opet u lošijem položaju. Istini za volju, na nižoj je razini nejednakost žena i muškaraca gotovo u potpunosti iskorijenjena u većinskom stanovništvu, no još postoji u nekim manjinskim skupinama, posebice među romskom djecom, onima iz ruralnih područja, te djecom s teškoćama u razvoju. Na višim je razinama obrazovanja vidljiv trend sve većeg angažmana mladih žena, zbog čega postotak ženskih studenata premašuje broj njihovih muških kolega, no ta se prednost gubi na postdiplomskoj razini.

Kućno i seksualno nasilje, trgovina ženama i drugi oblici rodno uvjetovanog nasilja široko su rasprostranjeni. To u prvom redu ističu istraživanja provedena od strane nevladinih udruga, s obzirom da se pojedini oblici rodno uvjetovanog nasilja ne bilježe na državnoj razini. Žene iz marginaliziranih skupina i skupina koje su višestruko diskriminirane posebice su izložene nasilju.

Postojeći mehanizmi pravne zaštite od rodno uvjetovanog nasilja u praksi nisu djelotvorni, ne postoje protokoli policijskog djelovanja, kao niti suradnja i međusektorska povezanost institucija ovlaštenih za dotična pitanja.

Romske žene su "najugroženija kategorija stanovništva", izjavila je Petrušić za SETimes. [Reuters]

Žene su tijekom sudskih postupaka za zaštitu od nasilja izložene sekundarnoj viktimizaciji, te ne dobivaju primjerenu psihosocijalnu pomoć i podršku. Romkinje su diskriminirane pri provođenju svog prava na zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja, posebice vezano uz njihov smještaj u sigurne kuće i skloništa.

SETimes: Postoje li programi pomoći osmišljeni upravo kako bi se Romkinjama olakšalo uklapanje u društvo?

Petrušić: Činjenica kako prosječan životni vijek romskih žena iznosi 48 godina istinski rastužuje. Položaj Romkinja u Srbiji neće se poboljšati bez adekvatnih mjera i afirmativnog djelovanja.

Osim mjera usmjerenih na unapređivanje položaja cjelokupne romske populacije, potrebno je osmisliti posebne mjere za romske žene, budući da su dvostruko diskriminirane - kao pripadnice stigmatizirane romske zajednice i kao žene. Posebno su bitne mjere koje Romkinjama pružaju bolji pristup obrazovanju i zapošljavanju, budući da su ta prava danas drastično limitirana upravo zbog rasnih i spolnih predrasuda.

SETimes: Koliko je pritužbi vaša služba zaprimila od pokretanja? Na koje se oblike diskriminacije građani najviše žale?

Petrušić: Živimo u Srbiji, gdje je diskriminacija rasprostranjena pojava, kako u javnih, tako i u privatnim sferama, gdje su javni ispadi rasizma, ženomrštva, ksenofobije, homofobije, govora mržnje i drugih oblika diskriminacije česti, te se još uvijek toleriraju i pravdaju.

Zbog toga smo suočeni s teškim poslom u borbi protiv diskriminacije želimo li doista razviti demokratsko, otvoreno i tolerantno društvo koje poštuje ljudska prava i priznaje razlike. Izrada protudiskriminacijske legislative tek je prvi korak, koji mora biti popraćen antidiskriminacijskom praksom.

Povjerenica za zaštitu jednakosti zasad je zaprimila više od 200 pritužbi, većinom od muških i ženskih pojedinaca, te oko 20 od strane nevladinih udruga.

Ljudi se uglavnom žale na diskriminaciju na području rada i zapošljavanja, a etnička pripadnost, pripadnost ili nepripadnost članstvu političkih stranaka ili sindikata najčešće se navode kao temelji za diskriminaciju. Bilo je i šest slučajeva govora mržnje protiv pripadnika seksualnih manjina.

Čini se kako naši građani još nisu upoznati s time što čini bit diskriminacije, te njome smatraju svaki oblik povrede prava, svaku za njih nepovoljnu situaciju u kojoj vjeruju kako su im uskraćena određena prava. Zbog toga nam predstoji mnogo rada na obrazovanju ljudi, tako da shvate što je diskriminacija, identificiraju je i zatraže zaštitu od nje.

SETimes: Jeste li zadovoljni ovlastima koje imate u određivanju sankcija za prekršitelje zakona?

Slični članci

Petrušić: Srbija posjeduje dobar pravni okvir za zaštitu od diskriminacije i danas pruža učinkovite mehanizme zaštite, kako na području građanskog, tako i na području krivičnog i prekršajnog prava.

Kad je riječ o nadležnostima povjerenika za zaštitu jednakosti, čini mi se kako je jurisdikcija određena prilično široko, kako bi se omogućila uspješna borba protiv svih oblika diskriminacije. Dio tih nadležnosti vezan je djelovanje po pritužbama u konkretnim slučajevima diskriminacije.

Zakon regulira način na koji povjerenik postupa po pritužbama i uz pristanak diskriminirane osobe ovlašćuje povjerenika za pokretanje sudskog postupka u cilju zaštite od diskriminacije, kao i za podnošenje krivične tužbe.

Posebice bih naglasila ovlast povjerenika za preporuku posredovanja u slučajevima diskriminacije. Posredovanje omogućuje vršiteljima diskriminacije preuzimanje odgovornosti za počinjeno i razumijevanje posljedica njihovog ponašanja po žrtvu, čime se povećava osviještenost o neprihvatljivosti diskriminacije. Kao netko tko se dugo vremena bavio posredovanjem, vjerujem kako je to najbolji način prevencije diskriminacije.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.