Siva ekonomija u središtu pažnje u Makedoniji

02/11/2009

Prošle je godine vlada rekla kako će Makedonija ostati imuna na svjetsku gospodarsku krizu - nisu bili u pravu. Sada zemlja poduzima korake kako bi riješila dilemu.

Zoran Nikolovski iz Skopja za Southeast European Times - 02/11/09

Guverner nacionalne banke Petar Goshev. [Tomislav Georgiev/SETimes]

Činilo se kako je gospodarska situacija u Makedoniji jasnija nakon prošlotjednog posjeta MMF-a. Dok je vlada bila zadovoljna zaključcima MMF-a, opozicijske stranke nisu bile tako oduševljene.

Očekuje se postupni povratak u sferu rasta, a predviđeni pad BDP-a je samo 1% do 1,5% ove godine - neznatno bolje od prethodne prognoze, koja je predviđala pad od 2,5%, rekao je šef Misije MMF-a u Makedoniji Wes McGrew.

"Premda je kriza očito utjecala na Makedoniju, ona je prošla znatno bolje od većine drugih zemalja regije", rekla je vlada na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s šefovima makedonskih financijskih institucija.

Ipak, Socijaldemokratska unija za Makedoniju (SDSM) upozorava kako je MMF predvidio visok rizik makroekonomske nestabilnosti.

"Vlada ostaje usamljena u nerealnim projekcijama za 2009, suprotno projekcijama MMF-a, EBRD-a [Europska banka za obnovu i razvitak] i SDSM-a", rekao je potpredsjednik SDSM-a Zoran Jovanovski.

Proteklog se ljeta zahuktala rasprava o učinku globalne financijske krize.

U srpnju smo u naslovima čitali "Makedonija suočena s bankrotom". Mediji su reagirali na izjavu tadašnjeg ministra financija Trajka Slaveskog kako je zemlja na rubu likvidacije imovine. Pozvao je parlament na rebalans proračuna i rezanje izdataka za oko 100 milijuna eura.

Nacionalna banka Republike Makedonije. [Nacionalna banka Makedonije]

"Ne čekajte rujan, obavite to do kraja mjeseca", rekao je Slaveski.

Uzbuna je šokirala zemlju. Mnogi su nagađali kako bi moglo biti rezanja broja radnih mjesta u državnim službama i mirovina - ti se strahovi nisu obistinili.

Zemlju je ipak pogodila svjetska financijska kriza, a novoimenovani ministar financija Zoran Stavrevski, koji je i zamjenik premijera, objavio je kako je zemlja ušla u recesiju.

"Nikoga ne bi smjelo čuditi što je Makedonija tokom 2009. imala negativnu stopu rasta poput ostalih zemalja i što će ove godine ući u recesiju. Ako je cijeli svijet u recesiji, nije realno očekivati da Makedonija bude izuzeta", rekao je Stavrevski parlamentu.

Premda Stavrevski nije bio iznenađen, neki od naslova na web-stranicama njegove vlade bili su zloslutni.

Jedan je naslov bio: "Izravna strana ulaganja za prva četiri mjeseca 2009. iznose oko 90 mil eura."

U članku se navodi kako je u istom razdoblju prošle godine u zemlju ušlo ukupno 142,5 milijuna eura izravnih stranih ulaganja.

U drugom, možda i najzabrinjavajućem, navodi se: "Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2009. je -0,9%."

U svim se člancima koriste brojke dobivene od Državnog ureda za statistiku.

Kriza je, slično kao i u drugim zemljama, utjecala na radničku klasu - posebice kad je riječ o podizanju kredita. Potrošački krediti su u prosjeku porasli za 10% do 14,5%, a banke su neovisno o politici Nacionalne banke implementirale kreditne restrikcije koje su većini ljudi kredite učinile gotovo nedostupnima.

Ministar financija Zoran Stavrevski. [Makedonska vlada]

Politika guvernera nacionalne banke Petra Goshevog bila je čvrsta od preuzimanja glavne uloge u središnjoj banci - nulta stopa tolerancije za promjenu stabilnog tečaja dinara. Kad su zaprijetili prvi znaci gospodarske krize, Goshev je uveo radikalne protuinflacijske mjere.

U ožujku je Goshev rekao kako je tečaj dinara ozbiljno ugrožen, te će pod svaku cijenu braniti fiksni tečaj valute. Poduzeo je i mjere za radikalno postroženje već ionako stroge monetarne politike povećanjem kamatnih stopa Nacionalne banke za dva postotna poena, a banka nastoji očuvati rezerve strane valute, očuvati tečaj i izbjeći devalvaciju.

Poslovni se subjekti dulje vrijeme žale kako restriktivne politike Nacionalne banke čine kredite i kapital skupima te otežavaju izvoz.

U kolovozu su određeni tračci nade, poput zdravog proračuna u prethodnom mjesecu, potakli Stavrevskog da pozove guvernera na sniženje kamatnih stopa.

U intervjuu za lokalni dnevni list Utrinski vesnik, Goshev je rekao kako je prerano za popuštanje u sferi monetarne politike. Procijenio je kako banke u zemlji neće osjećati posljedice krize još neko vrijeme. Dobit banaka je opala za gotovo 86% u usporedbi s prošlom godinom.

Posljedice krize odražavaju se i na devizne rezerve. Prema Nacionalnoj banci, rezerve strane valute ove su godine opale za 101,5 milijuna eura. Pozitivni su signali uočeni u srpnju, kad su devizne rezerve porasle zato što je vlada izdala takozvane "euro obveznice" ili zaostatke, kao i zbog priljeva emigranata u Makedoniju.

U studenom 2008. je vlada, iako je najavila da će kriza zaobići zemlju, objavila kako će paketom u vrijednosti od 330 milijuna eura ublažiti posljedice krize. Paket je uz ostalo uključivao ublažavanje carinskih obveza te smanjivanje poreza za zemljoradnike.

Prema Miroljubu Sukarovu, profesoru na tetovskom Sveučilištu jugoistočne Europe, proizvodi koje Makedonija izvozi nisu nezamjenjivi. Sukarov je za Makedonski poslovni portal izjavio kako su nezamjenjivi uvozi u Makedoniju, primjerice nafta i struja. Stoga bi, potraje li kriza, Makedoniji trebalo daleko više od uobičajenih pola milijarde eura za nošenje s njenim posljedicama, navodi Sukarov.

Obični bi građanin ovako mogao rezimirati situaciju: "Nezaposlen sam, pa na mene ne utječe svjetska gospodarska kriza. Ja sam trajno u krizi."

Stopa nezaposlenosti u Makedoniji trenutačno iznosi 33,8%.