01/06/2009
U svibnju su poduzeti novi koraci za ubrzanje realizacije plinovoda Južni tok i Nabucco, čime je počela nova etapa nadmetanja dvaju projekata, koje je i do sada bilo oštro.
(Razni izvori -- 30/04/09 - 26/05/09)
![]() Prekid opskrbe Europe ruskim plinom potaknulo je EU na ubrzanje nastojanja na diverzifikaciji izvora i putova za uvoz plina. [Getty Images] |
Nadmetanje projekata plinovoda Južni tok i Nabucco, osmišljenih za transport prirodnog plina u Europu, naglo je eskaliralo objavom dvaju novih ugovora unutar istog tjedna u svibnju, koji su pružili poticaj i jednom i drugom projektu.
Ubrzavanje Nabucca
Najviši dužnosnici EU, predsjednici Azerbejdžana, Gruzije i Turske, kao i egipatski ministar za naftu potpisali su tijekom mini-samita održanog 8. svibnja u Pragu deklaraciju kojom se pruža podrška energetskoj inicijativi EU-a Južni koridor, uključujući i projekt Nabucco. Prema sporazumu će izgradnja plinovoda biti ubrzana kako bi se pomoglo u smanjenju ovisnosti 27-članog bloka o ruskom plinu.
Prema planovima, 3.300 km plinovoda Nabucco prolazilo bi kroz Tursku, Bugarsku, Rumunjsku i Mađarsku do Austrije, transportirajući nakon potpunog puštanja u pogon u Europu 30 milijardi kubičnih metara kaspijskog prirodnog plina godišnje. Dovršetak projekta, koji je bio suočen s brojnim odgodama od svojeg začetka 2002, sada se predviđa do 2014.
Konzorcij koji će izgraditi i upravljati plinovodom od 9 milijardi eura uključuje šest tvrtki - austrijski OMV, bugarski Bulgargaz, mađarski MOL, rumunjski Transgaz, turski Botas i njemački RWE.
Razne zapreke - uključujući razmirice među partnerima i nesigurnost po pitanju toga može li projekt isporučivati dostatne zalihe kako bi bio financijski održiv - okrivljuju se za dugo odgađanje implementacije tog plinovoda. Druga je velika prepreka otklonjena na sastanku u Pragu, nakon što je Turska pristala odustati od svojeg zahtjeva da koristi 15% plina iz Nabucca za svoje domaće potrebe. Oni su inzistirali i na naplati "poreza" na plin koji ulazi u plinovod na istočnoj granici zemlje.
"Složili smo se oko tranzita temeljenog na troškovima. Bližimo se zaključivanju", rekao je povjerenik za energiju EU Andris Piebalgs za britanski dnevni list Guardian.
Prema Praškoj deklaraciji, Turska i EU složile su se oko okončanja pregovora o međuvladinom sporazumu o Nabuccu "što je brže moguće" i njegovom potpisivanju do kraja lipnja u Ankari.
Južni tok pod utjecajem Rusije
Predstavnici Kazahstana, Turkmenistana i Uzbekistana odbili su potpisati finalnu deklaraciju. BBC citira diplomatske izvore koji navode kako je njihov potez uzrokovan pritiskom Rusije, koja podupire projekt plinovoda Južni tok.
Europa trenutno uvozi iz Rusije oko 150 milijardi kubičnih metara plina godišnje, što pokriva oko četvrtine njenih potreba. Osamdeset posto toga transportira se preko plinovoda iz sovjetske ere u Ukrajini.
![]() Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso (lijevo) pokazuje turskom predsjedniku Abdullahu Gulu (desno) i predsjedniku Azerbejdžana Ilhamu Aliyevu dokumente nakon potpisivanja plana sporazuma o plinovodu Nabucco 8. svibnja. [Getty Images] |
Siječanjski spor oko cijena između Kijeva i Moskve rezultirao je velikim prekidima isporuke plina, koja je u potpunosti obustavljena u nekim od 20 europskih zemalja zahvaćenih krizom.
Frustrirana prekidom opskrbe, EU je pojačala nastojanja na diverzifikaciji izvora i putova za uvoz plina kako bi ublažila svoju ovisnost o Rusiji. Nabucco i dva druga plinovoda uključena u inicijativu Južni koridor, od kojih oba zaobilaze Rusiju i Ukrajinu, uključeni su na popis prioriteta bloka.
Moskva želi da i plinovod Južni tok, novi koridor za izvoz ruskog prirodnog plina u Europu koji podržava Kremlj, također bude uključen u diverzifikacijsku strategiju EU.
Prilikom sastanka održanog 15. svibnja u crnomorskom Sočiju, ruski petrokemijski div Gazprom potpisao je sporazume s vodećim energetskim tvrtkama četiriju zemalja partnera kako bi ubrzao implementaciju projekta. Prema sporazumu postignutom s talijanskom tvrtkom Eni, kao drugim dioničarom zajedničkog projekta gradnje plinovoda, kapacitet Južnog toka povećan je s prvobitno planirane 31 milijarde kubičnih metara plina godišnje na 63 milijarde kubičnih metara.
Taj je potez potakao dodatnu zabrinutost glede ovisnosti EU o ruskim zalihama.
Zasebni sporazumi potpisani s čelnim ljudima bugarskog Energy Holdinga, grčke tvrtke za distribuciju prirodnog plina DESFA i srpskog Srbijagasa predviđaju formiranje zajedničkih tvrtki za provedbu studija izvedivosti vezano uz izgradnju dionica plinovoda na područjima njihovih zemalja.
Južni tok uključuje dionicu od 900 km pod Crnim morem do Bugarske, gdje bi se dijelio na dvije grane -- južna bi preko Grčke išla za Italiju, a sjeverna bi preko Srbije i Mađarske najvjerojatnije išla do Austrije, ako ta zemlja prihvati uključenje u projekt.
Razgovori oko uključivanja Slovenije u posljednjoj su etapi, a potpisivanje ugovora očekuje se u lipnju, navodi se u izvješćima.
Borba za plin
Na dan potpisivanja ugovora u Sočiju, zamjenik glavnog direktora Gazproma Alexander Medvedev rekao je kako je njegova tvrtka spremna kupiti sav plin s polja Shah Deniz-2 u Azerbejdžanu, koji je predviđen za Nabucco.
"Vjerujemo kako bi Gazprom taj plin kupio prvenstveno kako bi Europi pružio nesmetanu opskrbu", citirao je ruski dnevni list Moscow News Natalyu Milchakovu, višu analitičarku za naftu i plin pri financijskoj tvrtci Otkritie. "Ipak, ne isključujemo mogućnost kako bi vlada, kao vlasnik kontrolnog paketa dionica Gazproma, mogla tvrtku primorati na takvu odluku radi ometanja potencijalno konkurentskog projekta Nabucco."
![]() Zamjenik glavnog direktora Gazproma Alexander Medvedev rekao je da je njegova tvrtka spremna kupiti sav plin s polja Shah Deniz-2 u Azerbejdžanu, predviđen za Nabucco. [Getty Images] |
OMV i MOL su 17. svibnja najavili 5,9 milijardi eura težak projekt s tvrtkama Dana Gas i Crescent Petroleum iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji bi im omogućio crpljenje prirodnog plina s dvaju polja u kurdskoj regiji Iraka i punjenje plinovoda Nabucco.
Prema OMV-u, proizvodnja bi na te dvije lokacije mogla dosegnuti 85 milijuna kubičnih metara prirodnog plina dnevno unutar sljedećih šest godina.
"Ta će količina inicijalno zadovoljiti potrebe lokalne industrije količinama dovoljnim za izvoz na druga odredišta, primarno u Tursku i Europu, preko planiranog plinovoda Nabucco", citirana je izjava austrijske tvrtke.
Međutim, optimizam nije potrajao, budući da je Bagdad odmah odbacio plan.
"Nikome nećemo dozvoliti izvoz plina iz regije bez odobrenja središnje vlasti i iračkog ministarstva nafte", rekao je 18. svibnja irački ministar nafte Hussain al-Shahristani.
Kao posljedica sporazuma, dvije tvrtke sa sjedištem u UAE-u sada su svaka u posjedu 3% udjela u MOL-u, navodi se u izvješćima mađarskih medija.
Ipak, jedan je drugi potez potaknuo veću zabrinutost oko nastojanja Rusije da se na sporedna vrata ušulja na energetsko tržište Europe.
Nedavna su izvješća pokazala kako je proizvođač nafte i plina Surgutneftgas, peta po veličini tvrtka u Rusiji, postao najveći dioničar MOL-a brzim potezom odigranim krajem ožujka. Za rekordnih su 1,4 milijarde eura kupili 21,2%, odnosno cjelokupan udio OMV-a u mađarskoj tvrtci, drugoj po veličini na energetskom tržištu središnje Europe.
Još je jedna mađarska energetska tvrtka promijenila vlasnika na jednako netransparentan način. Ukrajinski poslovni čovjek Dmytro Firtash, vlasnik tvrtke za distribuciju plina Emfesz, koja kontrolira najmanje 20% mađarskog tržišta plinom, 28. je travnja doznao kako je njegova tvrtka postala vlasništvo tvrtke RosGas AG.
RosGas će biti pod kontrolom tvrtke za distribuciju plina Overgas Inc., bugarske posredničke tvrtke, napisala je 7. svibnja u svojem izvješću Irina Reznik, stručnjakinja za energetiku ruskog dnevnog lista Vedomosti. Gazprom je u posjedu samo 0,49% dionica bugarske tvrtke za trgovinu plinom, dok je njihov izvozni ogranak, Gazprom Export, vlasnik 49,51% tvrtke. Alexander Medvedev, zamjenik glavnog direktora i glavni direktor za izvoz Gazproma, predsjednik je upravnog odbora tvrtke Overgas Inc.
"Sve je mutno u ovom dijelu Europe, gdje Rusija nastavlja jačati svoju kontrolu nad energetskim sektorom", citirao je New York Times 13. svibnja u svojem izvješću Agatu Loskot-Strachotu iz Centra za istočne studije u Varšavi. "EU teško može imati učinkovitu politiku energetske sigurnosti dok sektoru manjka transparentnosti."
Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.
Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.
Naputci za komentare na SETimes-u