Makedonija se 2009. suočava s izazovima i pritiscima

09/02/2009

Premijer Nikola Gruevski predvodi ambicioznu i optimističnu vladu, no mora premostiti velike zapreke kako bi zemlja napredovala u svojim EU nadanjima.

Zoran Nikolovski iz Skopja za Southeast European Times – 09/01/09

Planovi Makedonije za EU akcesiju ovise o predstojećim izborima. [Getty Images]

Makedonija ove godine nastoji otvoriti pristupne pregovore s EU i NATO-om, no to ovisi o dva primarna kriterija. Prvi su lokalni i predsjednički izbori u zemlji, zakazani za 22. ožujka. Drugi je rješavanje spora oko imena s Grčkom. U oba je slučaja riječ o ozbiljnim izazovima.

Izborni pritisak

EU je priopćila kako izgledi Makedonije za pokretanje pristupnih pregovora uvelike ovise o izborima u ožujku. Prethodni parlamentarni izbori, održani u srpnju 2008, bili su okaljani nasiljem i biračkim prijevarama.

"Dat ćemo sve od sebe i nadamo se kako ćemo imati pravedne i demokratske izbore", rekao je prošlog mjeseca premijer Nikola Gruevski. "Učinili smo sve što je u našoj moći kako bismo ostvarili bitno bolje uvjete za organizaciju pravednih i demokratskih izbora od onih koje smo imali prošli put."

Sve su veće makedonske stranke najavile svoje kandidate za predsjedničke izbore.

George Ivanov, profesor na Sveučilištu u Skopju, osigurao je na stranačkoj konvenciji premoćnom većinom svoju nominaciju od strane vladajuće VMRO-DPMNE. Glavna opozicijska stranka, SDSM, izabrala je Ljubomira Frckovskog, koji uživa i podršku manje stranke Novih socijalnih demokrata.

Vladajuća albanska etnička stranka DUI nominirala je Agrona Budjakua, bivšeg ministra transporta i komunikacija. Opozicijska albanska stranka DPA nominirala je profesoricu Mirusheu Hodzu. Ona i nezavisna kandidatkinja Slađana Taševa ove su godine ženske kandidatkinje za mjesto predsjednice. Treća albanska stranka, PDP, nominirala je svojeg bivšeg vođu Nevzata Halilija.

Nova demokracija je nominirala svojeg vođu Imera Selmanija. Služio je na dužnosti ministra zdravstva u koalicijskoj vladi VMRO-DPMNE-DPA od 2006 do 2008. Liberalni demokrati nominirali su Nanoa Ruzina, bivšeg izaslanika u NATO-u. Najkontroverzniji je kandidat bivši ministar unutarnjih poslova Ljube Boškovski, koji je više od tri godine proveo u haškom pritvoru zbog optužbe za ratne zločine, od koje je u konačnici oslobođen. Boškovski se kandidirao kao nezavisni kandidat.

Neovisno o ishodu izbora, glasanje će biti u središtu pozornosti međunarodne zajednice. Prošle je jeseni povjerenik za proširenje EU napomenuo kako je Makedonija napredovala u pravcu ispunjavanja osam kriterija iz Kopenhagena koje mora ispuniti prije no što mogu otpočeti pristupni pregovori, no dodao je i kako "deveti kriterij" - slobodni i pravedni izbori - tek treba ispuniti.

"Ako ovi izbori ne udovolje u potpunosti međunarodnim standardima, bojim se kako će to za zemlju predstavljati veliki neuspjeh te će odgoditi njenu EU integraciju", rekao je prošlog tjedna izaslanik EU za Makedoniju Ervan Fouere.

Nazire se kraj spora oko imena?

UN-ov izaslanik Matthew Nimetz posrednik je u pogledu spora oko imena. [Getty Images]

Druga je ključna zapreka 17-godišnji spor s Grčkom oko imena "Makedonija".

Taj je spor "pitanje koje tek treba riješiti", rekao je Fouere. "Riječ je pitanju odvojenom od pitanja reformi, a procjena [Europske] komisije temelji se na provedbi reformi."

Dodao je kako je EU jasno dala do znanja da spor s Grčkom mora biti razriješen kako bi se moglo krenuti dalje sa zahtjevom Skopja za članstvo.

Prepirka je već utjecala na izglede zemlje za pristupanje u NATO.

"Na samitu NATO-a u Bukureštu Republika Makedonija nije dobila očekivani poziv u punopravno članstvo. Europska komisija u svojem godišnjem izvješću nije dala preporuku za početak pristupnih pregovora s EU", napomenuo je predsjednik Branko Crvenkovski.

Novi se krug pregovora s Atenom očekuje tijekom ovog mjeseca. Međutim, Crvenkovski smatra kako nije vjerojatno da će to uroditi plodom jer je vlada Gruevskog trenutno preokupirana svojom tužbom protiv Grčke pred Međunarodnim sudom pravde.

U tužbi Makedonije pred sudom u Haagu tvrdi se kako je Grčka prekršila prijelazni sporazum između dvije zemlje iz 1995. blokirajući zahtjev Skopja za ulazak u NATO na samitu Saveza u Bukureštu prošlog travnja. Prema Članku 11 sporazuma, Grčka se obvezala da neće blokirati nastojanja svojih susjeda na pridruživanju međunarodnim, multilateralnim i regionalnim institucijama.

Atena ipak tvrdi kako je ta stavka uvjetovana uporabom imena Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (BJRM). Sporazum iz 1995. izrijekom je dao pravo Grčkoj da se usprotivi uporabi nekog drugog naziva, napominju grčki diplomati, dodavši kako je Makedonija i sama prekršila nekoliko odredbi tog sporazuma.

Gruevski kaže kako očekuje da UN-ov izaslanik Matthew Nimetz, koji posreduje u sporu, uskoro iznese nove prijedloge. Međutim, čini se kako obje strane čvrsto stoje iza svojih stavova i ne pokazuju spremnost na kompromis.

Gospodarske zapreke

Stručnjaci navode kako se ove godine ne očekuje rast burzovnih indeksa. [Tomislav Georgiev]

Zemlja u novoj godini ima ciljeve i na gospodarskom planu. Vlada poduzima mjere za minimiziranje učinka globalne gospodarske krize. Prioritet je i djelovanje u pravcu smanjenja stope nezaposlenosti, privlačenja izravnih stranih ulaganja (FDI) i povećanju životnog standarda.

Prije kraha globalnog financijskog sustava, Makedonci su se počeli navikavati na dobre vijesti u gospodarstvu. U zemlji je 2007. ostvaren gospodarski rast od 5,9%, inflacija je ostala na niskoj razini, nezaposlenost je smanjena, a izravna strana ulaganja dosegla su rekordnih 506 milijuna eura, što je bilo povećanje od 47% u odnosu na prethodnu godinu.

U prvoj polovici 2008. je gospodarski rast iznosio 6%, a inflacija je u studenom opala na 5,1%.

Vlada je krajem prošle godine provela deset mjera za zaštitu gospodarstva od rasula u svjetskom gospodarstvu. Vlada za 2009. planira kapitalna ulaganja u iznosu od oko 500 milijuna eura, odnosno 7% BDP-a, što je za 14% više no u 2008. Planira se i unapređenje cestovne i željezničke infrastrukture te ulaganje u energetski sektor.

Predsjednik Crvenkovski ipak nije impresioniran. U svojem je godišnjem obraćanju parlamentu ošto kritizirao navodno suviše optimistična očekivanja vlade. "Izvlačenje pogrešnih zaključaka i definiranje pogrešnih političkih prioriteta i koncepata predstavlja pogrešku koju si ne možemo dozvoliti i koja bi nas mogla skupo stajati. Globalna kriza ne predstavlja priliku, već prijetnju za naše gospodarstvo", rekao je predsjednik.

Slični članci

Opozicija i pojedini nezavisni stručnjaci kritizirali su vladu Gruevskog zbog visokih razina javne potrošnje. Makedonija se ove godine mora nositi s rekordnim proračunom od 2,7 milijardi eura - četiri puta više no pred deset godina i 50% više od prošlogodišnjeg proračuna.

Crvenkovski upozorava na opadanje proizvodnje u ključnim sektorima poput metalurgije, smanjenje izvoza te rekordne trgovinske deficite.

Stručnjaci navode kako će metalurški sektor u Makedoniji tijekom 2009. godine slijediti trend nazadovanja, upravo kao i izvoz. Uz to se ne očekuje niti rast burzovnih indeksa, te su prisutna strahovanja od otpuštanja radnika.

Unatoč tome, Gruevski i njegov kabinet ne očajavaju. Kad bi sam moral mogao definirati budućnost, zemlja bi bila u odličnom položaju, budući da vlada obiluje energijom i optimizmom. Ipak, hoće li dobro raspoloženje biti dovoljno da Makedonija prebrodi teško razdoblje? Predstoji mukotrpan rad. Mladoliki premijer i njegovi savjetnici će tijekom 2009. imati mnogo prilika da pokažu jesu li dorasli poslu koji je pred njima.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.