Došlo je vrijeme za rješavanje makedonskog spora oko imena

03/11/2008

Hoće li novi prijedlog Willa Matthewa Nimetza -- Republika Sjeverna Makedonija -- završiti kao prethodni?

Zoran Nikolovski za Southeast European Times u Skopju – 03/11/08

UN-ov izaslanik Matthew Nimetz ponudio je nekoliko prijedloga vezano uz spor oko naziva. [Getty Images]

U pitanju je članstvo u NATO-u, te je 17-godišnji spor oko imena "Makedonija" posljednjih mjeseci dosegao vrhunac. Iako razina nepopustljivosti nije smanjena, postoje znakovi kako spor možda ulazi u završne etape.

Međunarodna zabrinutost mogla bi biti jedan od razloga. Ako se ne riješi, spor bi mogao narušiti proces integracije. Grčka je već iskoristila veto po pitanju ulaska Makedonije u NATO te je za očekivati kako bi isto mogla učiniti i po pitanju članstva u EU. Istovremeno bi neintegracija mogla imati teške posljedice za Republiku Makedoniju te zaprijetiti njenom gospodarskom boljitku i političkoj stabilnosti. Mir uspostavljen Ohridskim sporazumom 2001. i dalje je osjetljiv, kao i temelji građanskog društva.

Matthew Nimetz, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za pitanje imena, nudio je jedan prijedlog za drugim. Kaže kako ima mnogo strpljenja i kako krajnji rokovi nemaju značaj u tako važnom sporu. Ipak, SAD, pa čak i obično suzdržana EU, počeli su sugerirati kako je sada došlo vrijeme za nalaženje rješenja.

Obje su strane pokrenule velike diplomatske ofenzive. Grčka je bila uspješna posljednjih tjedana, nakon što su dvije države -- Meksiko i Panama -- promijenile svoje ranije donesene odluke da Republiku Makedoniju zovu njenim ustavnim imenom. Te države će sada koristiti formulaciju "Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija".

Ipak, Skopje može biti ohrabreno činjenicom da je više od 115 nacija diljem svijeta -- uključujući Kinu, Rusiju i Sjedinjene Američke Države -- prihvatilo korištenje ustavnog naziva.

Vlada premijera Nikole Gruevskog odlučila je čvrsto se postaviti po pitanju imena. [Getty Images]

Mišljenje javnosti u obje zemlje nije pomagalu u postizanju nagodbe. Anketa koju su naručile grčke novine Kathimerini i medijska postaja Skai otkrila je kako se 53% Grka protivi Nimetzovom zadnjem prijedlogu, prema kojem bi susjedna zemlja koristila naziv "Republika Sjeverna Makedonija" na međunarodnom planu, te "Makedonija" u lokalnoj uporabi, dok bi jezik imao naziv "makedonski".

Mnogi Grci kažu kako ne mogu prihvatiti rješenje koje bi sadržavalo ime "Makedonija" u bilo kojem obliku. Korištenje tog imena, tvrde oni, ne samo da se ogrješuje o povijest Grčke, već i otvara prostor za teritorijalne pretenzije.

S druge strane, građani Makedonije ime smatraju ključnim za svoj nacionalni identitet. Komentirajući ljutnju javnosti vezano uz veto na članstvo u NATO-u, vlada premijera Nikole Gruevskog nastojala se odlučno postaviti, potežući pitanja ratnih izgona iz sjeverne Grčke i zalažući se za prava "pripadnika makedonske narodnosti" na tom području.

Anketa koju je proveo Centar za istraživanja i politiku u Skopju neposredno nakon proljetnog samita NATO-a u Bukureštu pokazala je kako se 60% Makedonaca protivi izmjeni naziva zemlje u zamjenu za članstvo u Savezu. Istovremeno ih je 78% reklo kako smatraju da treba nastaviti pregovore s Grčkom.

Velika je većina Makedonaca reagirala na debakl s NATO-om izljevima nacionalnog ponosa, a ne spremnošću na povlačenje. Nastojeći ojačati svoj mandat, Gruevski je sazvao prijevremene izbore i lako pobijedio. I dalje zauzima nepopustljiv stav po ovom pitanju te kaže kako bilo kakva promjena naziva mora proći referendum birača. S obzirom na sadašnje stanje, to bi gotovo sigurno osudilo svaki kompromisni prijedlog na neuspjeh.

S druge strane, opozicijski socijaldemokrati čekaju kako bi kapitalizirali eventualne velike promjene javnog mišljenja. Upozoravaju na opasnosti međunarodne izolacije Makedonije. Predsjednik Branko Crvenkovski, bivši i vjerojatni budući vođa opozicijske stranke, također se zalaže za diplomatski pristup.

Makedonci smatraju ime ključnim za svoj nacionalni identitet. [Getty Images]

Premijer Karamanlis ima čvrst mandat u Grčkoj i veliku većinu u parlamentu. Opozicijska stranka PASOK podržala ga je na planu spora oko imena. Iako bi mnogi u zemlji mogli biti nezadovoljni kompromisom, Karamanlis vjerojatno ima potrebnu političku snagu da provede nagodbu. Atena je zasad odašiljala pozitivne signale vezano uz najnoviji Nimetzov prijedlog. Skopje je reagiralo skepticizmom.

Na većem su dijelu Balkana, premda ne bez iznimaka, stavovi naklonjeni makedonskoj strani. Organizacija za istraživanje mišljenja Galup utvrdila je kako većina građana Albanije (65%), Bosne i Hercegovine (59%), Kosova (60%) i Srbije (55%) podržava uporabu imena "Makedonija", čak i ako se Grčka tome protivi. Crna Gora se ne slaže s tim, te samo 47% građana iskazuje svoju potporu.

Najveća bi zapreka rješenju u konačnici mogla biti balkanska tvrdoglavost. Vrlo je mnogo onih koji su na obje strane spremni ustrajati na statusu quo, unatoč prijetnjama međunarodnih čimbenika i obrisima potencijalnih posljedica. S obje je strane u pitanju nacionalni ponos, a nijedan vođa ne želi da ga se smatra onim koji je popustio. Premda postoje mnogi logični razlozi za očekivanje značajnog napretka, uspjeh neće ovisiti isključivo o logici. Potrebne su i dostatna politička volja i inventivnost.