Udio sive ekonomije u Bugarskoj i Rumunjskoj i dalje je velik

25/08/2008

Analitičari su od tvoraca politike u Bugarskoj i Rumunjskoj zatražili da poduzmu mjere koje će veći broj ljudi potaknuti na uključivanje u službenu ekonomiju njihovih zemalja.

(Dnevnik, Mediapool - 30/07/08; Sofia Echo, Dnevnik, Mediapool, Centar za studije demokracije - 27/05/08; Izvješće o radu u neslužbenom gospodarstvu u Rumunjskoj, OECD, srpanj 2008)

U Bugarskoj oko 200.000 ljudi radi u građevinskoj industriji, navodi Državni statistički zavod. [Getty Images]

Dvije najnovije članice EU, Bugarska i Rumunjska, i dalje imaju velik udio neformalnog gospodarstva. Građevinarstvo i turizam su među sektorima najsklonijim sivoj ekonomiji, kažu analitičari.

Prema Državnom statističkom zavodu (DSZ), oko 200.000 Bugara radi u građevinarstvu. Službena je prosječna mjesečna plaća 211 eura. Ipak, ta brojka navodi na sasvim krivi trag, tvrdi Georgi Anegelov, viši ekonomist Instituta za otvoreno društvo u Sofiji. U stvarnosti nema građevinarskog radnika koji je plaćen manje od 500 eura, rekao je. Ovo znači kako porezni sustav i sustav socijalne zaštite godišnje gube gotovo 665 milijuna, dodao je.

Prema Angelovu, situacija u hotelima i restoranima, gdje radi više od 100.000 ljudi, ista je ili čak i gora. Nema konobarice ili sobarice koja bi ikad pristala raditi za samo 161 euro, koliko prema službenim statistikama iznosi prosječni mjesečni neto dohodak u sektoru za prvi kvartal 2008, rekao je. Dakle, skriveni prihodi sektora godišnje dosežu najmanje 250 milijuna.

U međuvremenu je izvješće o politici, koje je ove godine objavio Centar za studije demokracije (CSD), istaklo poljoprivredu i usluge -- posebice popravke, te privatno obrazovanje i zdravstvenu skrb -- kao izrazito povezane s neformalnim gospodarstvom. "Istraživanje je također pokazalo postojanje znatnih sivih područja u proizvodnji, posebice na područjima opterećenima državnim davanjima (proizvodnja alkohola i cigareta te goriva), te u tekstilnoj industriji i transportu", navodi ovaj institut iz Sofije.

Upozorili su kako, premda su neke od mjera koje su bugarske vlasti poduzele tijekom posljednjih nekoliko godina pomogle reducirati udio sivog gospodarstva u zemlji, ono i dalje predstavlja ključnu zapreku ulaganjima i rastu.

Cilj je poreznih reformi i reformi socijalne politike bilo poticanje tvrtki da prestanu prijavljivati manje prihode i izbjegavati plaćanje poreznih obveza i davanja za socijalno osiguranje, rekao je ministar financija Plamen Oresharski sudionicima rasprave o sivoj ekonomiji koju je krajem svibnja organizirao CSD.

U sklopu tih reformi, porez na dohodak poduzeća smanjen je na 10%, a davanja za socijalno osiguranje snižena sa 43% na neznatno preko 30%.

Udio sivog gospodarstva u Bugarskoj 2002-2003 iznosio je oko 40% BDP-a, pokazuje izvješće OECD-a o neformalnom zapošljavanju objavljeno u srpnju.

Skriveni prihodi restorana i hotela ukupno su godišnje iznosili najmanje 250 milijuna eura, kažu stručnjaci. [AFP]

Porezne reforme i reforme socijalnog osiguranja koje je provela vlada Bugarske omogućile su im smanjenje ukupnih davanja za oko 30% tokom posljednjih godina, pri čemu je najniža stopa u razdoblju od pet godina postignuta 2006, navodi CSD. Ipak, u prvoj godini nakon akcesije Bugarske u EU zabilježen je ponovni porast, kao i preusmjeravanje aktivnosti sive ekonomije s neprijavljenog rada na tajenje prihoda.

Prema bugarskim analitičarima, trenutni opseg sivog gospodarstva u zemlji trenutno iznosi između 20% i 35% BDP-a. U pojedinim sektorima se navodno više od 50% stvarne vrijednosti transakcija ne knjiži.

"Temeljni je izazov pri reduciranju veličine i udjela sivog gospodarstva u Bugarskoj jačanje pravne države -- provedba regulative", navodi se u izvješću CSD-a. "Po tom je pitanju možda i najvažniji test kidanje nezakonitih veza visokih državnih dužnosnika s tvrtkama u sivom sektoru, odnosno onemogućavanje izbjegavanja zakona, posebice za industrije s posebnim davanjima državi i one koje uvelike ovise o javnim ugovorima, primjerice u proizvodnji cigareta i alkohola, izgradnji i infrastrukturi, energetici itd."

Izvješće OECD-a pokazuje kako su, kao i u Bugarskoj, nezakonite aktivnosti u velikoj mjeri zastupljene u građevinarstvu, te u ugostiteljstvu. Od ostalih su sektora zahvaćene maloprodaja, trgovina, transport, popravci i održavanje, poljoprivreda, zdravstvo i obrazovanje.

Studija pokazuje i kako je opseg sivog gospodarstva u Rumunjskoj tijekom 2002-2003 bio tek neznatno manji te je iznosio 37% BDP-a, što je daleko više no u Hrvatskoj, Republici Češkoj, Mađarskoj, Litvi, Poljskoj i Republici Slovačkoj.

Po pitanju neprijavljenog rada Rumunjska je vodeća u skupini zemalja središnje i istočne Europe, a slijedi ju Bugarska, navodi se u izvješću na 83 stranice, koje udio neprijavljenog rada u ove dvije balkanske nacije naziva "prilično visokim".

Prema izvješću OECD-a, najveći je postotak radnika bez ugovora u veleprodaji i maloprodaji, gdje njihov broj doseže 22%. Slijede proizvodnja i građevinarstvo, s 21%, odnosno 15%. U poljoprivredi i javnoj upravi je postotak niži od 10%.

Strogi zakoni o radu i dugotrajni administrativni postupci dodatno demotiviraju poslodavce da prijavljuju svoje radnike, smatra OECD. [Arhivski snimak]

"Sve u svemu, čini se kako je neprijavljeni rad sam po sebi ili u sprezi s drugim aktivnostima značajna strategija preživljavanja za mnoga kućanstva, budući da omogućuje dopunu prihoda iz drugih izvora", smatra ova organizacija sa sjedištem u Parizu, koja obuhvaća 30 članica. "Ipak, ovo sa sobom povlači potencijalne rizike vezano uz izostanak zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, nezaposlenost i nesigurnost."

Visoka porezna davanja navode se kao glavni razlog zbog kojeg poslodavci ne registriraju poduzeća i djelatnike, a djelatnici ne prijavljuju dio svojih primanja. Drugi čimbenici za koje se smatra da ljude navode na izbjegavanje zakonskih rješenja uključuju manjak povjerenja u javne institucije, negativna percepcija uloge države te nepotpuno razumijevanje ili podcjenjivanje prednosti socijalnog osiguranja, navodi OECD.

Poduzetnici u Rumunjskoj navode i visoke troškove administrativnih postupaka, složenu i strogu regulativu te dugotrajne postupke registracije tvrtke kao ostale čimbenike koji ih navode na zaobilaženje službenih struktura i rad na neki neformalan način.

Visoki porezi na dohodak i davanja za socijalno osiguranje spominju se kao čimbenici koji otežavaju prijavu djelatnika. Strogi zakoni o radu i dugotrajni administrativni postupci dodatno demotiviraju poslodavce da prijave svoje radnike, smatra OECD.

Rumunjska je učinila velik napor na smanjenju udjela sivog gospodarstva, navodi se u izvješću, pri čemu se izdvajaju koraci kao što su uvođenje jedinstvene porezne stope, reforma zakona o radu, viši minimalni dohodak i državne kampanje protiv neprijavljenog rada. Sugerirano je kako ove mjere ipak nisu dostatne.

"Rješavanje pitanja neprijavljenog rada od primarnog je značaja za rumunjsku vladu", rekao je OECD.