Hrvatska bi mogla napustiti pokret nesvrstanih

11/08/2008

Pred vođama Hrvatske je teška odluka. Pokret nesvrstanih pomogao je Zagrebu dobiti mjesto u Vijeću sigurnosti. Međutim, sada je zemlja članica NATO-a i promišlja mogućnost povlačenja iz organizacije koju je Tito osnovao.

Nataša Radić iz Zagreba za Southeast European Times - 11/08/08

photo

Pokret nesvrstanih je pokret izrazito političkog karaktera, kojime danas dominiraju Kuba i Iran [NAM]

Budući da je Hrvatska, kao i Albanija, na samitu NATO-a u travnju u Bukureštu dobila poziv za priključenje Savezu do sredine 2009, možda će morati okončati svoje članstvo u kontroverznoj globalnoj organizaciji - Pokretu nesvrstanih (PN).

Premda ova članstva nisu nužno uzajamno isključiva, postoje potencijalni sukobi interesa. PN je izrazito političan, a danas njime dominiraju Kuba i Iran. Hrvatska je do sada imala status zemlje promatrača. Bosna i Hercegovina i Srbija imaju isti status, budući da su se bivše jugoslavenske republike distancirale od bloka bivšeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita nakon raspada zemlje.

Međutim, 2006. je hrvatski predsjednik Stipe Mesić prisustvovao samitu PN-a u Havani. Njegova je nazočnost izazvala brojne negativne kritike u Hrvatskoj, da i ne spominjemo EU i Sjedinjene Američke Države.

Prema njegovim savjetnicima, Mesić nije otišao na Kubu samo kako bi potvrdio da Hrvatska još uvijek njeguje vrijednosti "neutralnosti" i "miroljubive koegzistencije", već i zato da bi pokrenuo postupak lobiranja koji bi Hrvatskoj pomogao u dobivanju nestalnog mjesta u Vijeću sigurnosti UN-a. Hrvatskoj je mjestu u Vijeću sigurnosti bilo zajamčeno ako dobije glasove zemalja PN-a, koje je na kraju i dobila.

photo

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić prisustvovao je samitu PN-a u Havani 2006. [Getty Images]

To postignuće otežava vodstvu napuštanje PN-a, budući da su zemlje PN-a imale velika očekivanja vezano uz dvogodišnji mandat Hrvatske u Vijeću sigurnosti.

PN je ogromna organizacija sa 188 članica, većinom iz Afrike, Azije i Latinske Amerike. Razlikuje se od drugih relevantnih svjetskih organizacija po tome što nema formalno vodstvo, ustavne dokumente ili hijerarhiju. Više od dvije trećine članica UN-a ujedno su i članice PN-a. Malta i Cipar bile su članice PN-a do 2004, kada su postale članice EU. Od tada su se u potpunosti povukle iz organizacije.

Istupanje Hrvatske bio bi značajan simbolički korak. Na kraju krajeva, Tito je bio taj koji je 1955. osnovao PN. Inicirao je prvi samit 1961. i i bio prvi glavni tajnik organizacije. S prijateljima iz neutralnih zemalja u vrijeme hladnog rata, većinom bivših kolonija i takozvanih zemalja trećeg svijeta, Tito je odlučio oformiti politički blok koji će sadržavati zemlje koje ne pripadaju ni NATO-u ni Varšavskom paktu. Njegovu su ideju odmah pozdravili Jawaharlal Nehru iz Indije, Gamal Abdul Nasser iz Egipta i Sukarno iz Indonezije.

Čini se kako se organizacija nakon raspada komunizma pretvorila u protuzapadni, a posebice protuamerički klub. Glasne osude politike Washingtona okosnice su samita. Time je kompromitirana neutralnost organizacije, koja predstavlja jednu od njenih temeljnih vrijednosti. Neki mogu reći kako to nije nikakva novost. Napokon, Tito je dao sve od sebe kako bi uključio zemlje trećeg svijeta te su često bili prisutni kontroverzni vođe.

Slični članci

Loading

Bivša Jugoslavija je u vrijeme svojeg raspada bila na čelu organizacije. Mesić iz Hrvatske i njegov slovenski kolega, pokojni Janez Drnovšek, predsjedali su na samitu PN-a, premda su obje republike bile na rubu toga da krenu svojim zasebnim putovima. S druge strane, Beograd je bio domaćin samita PN-a 1989, a izvješća medija uglavnom su se fokusirala na libijskog vođu, pukovnika Gadhafija, koji je spavao u svom privatnom šatoru te doveo sa sobom arapske deve, koje je kasnije poklonio beogradskom zoološkom vrtu.

photo

Pokret nesvrstanih osnovao je tadašnji predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. [Arhivski snimak]

Budimir Lončar, dugogodišnji diplomat i Mesićev savjetnik za vanjsku politiku, bio je izvorni proponent ideje o korištenju PN-a za pridobivanje potpore nastojanju Hrvatske da postane članica Vijeća sigurnosti. On smatra kako članstvo u PN-u nije nužno u sukobu sa statusom u NATO-u. "Pokret je nadživio hladni rat, što pokazuje njegovu političku relevantnost ne samo za članice, već i za UN", izjavio je za Jutarnji list.

Ivo Banac, profesor na Sveučilištu Yale i predsjednik hrvatskog ogranka Helsinškog odbora, slaže se s ovim gledištem. On hrvatskim dužnosnicima savjetuje da zadrže status zemlje promatrača. "To znači kako ne glasate i ne odlučujete, ali ste u prilici lobirati za svoje ciljeve", kaže Banac.

Predsjednik i premijer još nisu rekli kada će Hrvatska donijeti odluku. U međuvremenu, politički analitičari savjetuju kako je pametnije ne činiti ništa do kraja sljedeće godine. Hrvatska će stupiti u NATO u prvoj polovici 2009, a njeno će članstvo u Vijeću sigurnosti isteći do kraja iste godine. Zemlja nakon toga može odlučiti jesu li joj dvije članske iskaznice previše.

Ovaj tekst poručio je SETimes.com.
Loading
Glasovanje
 
 
  • E-mail prijatelju
  • iconTiskana verzija
  • Share/Save/Bookmark

Pozdravljamo vaše komentare o tekstovima na SETimes-u.

Nadamo se kako ćete koristiti ovaj forum za kontakt s ostalim čitateljima diljem jugoistočne Europe. Kako bi vam takvo iskustvo bilo zanimljivo, zamolit ćemo vas da pratite pravila izložena u naputcima vezanim za komentare. Šaljući komentare vi pristajete na ova pravila. Iako SETimes.com potiče raspravu o svim temama, uključujući i one osjetljive, postavljeni komentari predstavljaju isključivo stajališta osoba koje ih šalju. SETimes.com ne mora odobravati ili se slagati s idejama, viđenjima ili mišljenjima izraženim u komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu raspravu, ali ne ohrabruje korištenje materijala copy-paste metodom, linkova bez popratnog sadržaja i slogana u jednoj rečenici". Ovo je forum koji ima moderaciju. Komentari koji se ocijene kao pogrdni, uvrjedljivi ili sadrže psovke možda neće biti objavljeni.

Naputci za komentare na SETimes-u

Focus on Ukraine

Reportaža

Vojske na Balkanu surađuju u kriznim situacijamaVojske na Balkanu surađuju u kriznim situacijama

Stručnjaci i dužnosnici slažu se da se suradnja koju su demonstrirale oružane snage pokazuje korisnom u situacijama prirodnih katastrofa.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Vojske u jugoistočnoj Europi surađuju kako bi pomogle građanima u susjednim državama tijekom izvanrednih situacija i katastrofa. Podržavate li provedbu zajedničke obuke kako bi se pružila potpora takvim misijama?

Da
Ne
Ne znam