Ljeto na Balkanu znači more i sunce

09/06/2008

Obližnje plaže nude jeftinu opciju, te većina ljudi u jugoistočnoj Europi ne treba daleko putovati na odmor. Ipak, sve ih više štedi za odmor u inozemstvu.

Nataša Radić iz Zagreba za Southeast European Times -- 09/06/08

Građani jugoistoka Europe kreću na ljetni odmor. [Getty Images]

Tek je lipanj, no temperature na jugoistoku Europe već su pokazale kako ljeto dolazi. Vrućine i žarko sunce otežavaju koncentraciju na svakodnevni posao i mnogi razmišljaju o predstojećem ljetnom odmoru. Budući da Balkan postaje omiljena turistička destinacija, mnoge su obitelji van te regije već rezervirale svoja mjesta za ljetovanje. Ali, što je s lokalnim stanovništvom? Kamo oni idu kada ljetne vrućine postanu nepodnošljive?

Prema istraživanju Generalturista, vodeće hrvatske turističke agencije, Hrvati su skloni tome da odluku o odmoru donesu u posljednji trenutak. Najveću ulogu igra cijena. Oko 16% ih godišnji provodi u inozemstvu, a Turska, Grčka i Tunis su među omiljenim odredištima. Prosječan odmor u inozemstvu traje oko 2 tjedna.

Ipak, odlazak u inozemstvo se smatra luksuzom. Za prosječnu hrvatsku obitelj to znači trošak i do 1.000 eura tjedno. Imajući u vidu kako je u Hrvatskoj prosječna plaća tek nešto preko 700 eura mjesečno, takav put može zahtijevati godine štednje. Mnogi se umjesto toga odlučuju provesti ljeto na obali, kod prijatelja ili rodbine.

I Bugari su tradicionalno ljetovali u svojoj zemlji. U prošlosti ih je većina provodila godišnji odmor u odmaralištima na Crnom moru. Manji je broj išao u planine, dok ih je iznimno malo, i to uglavnom starijih ljudi, ostajalo kod kuće. U prvih nekoliko godina nakon pada komunizma 1989. naglo je opao broj ljudi koji su si mogli priuštiti ljetovanje, a najniži je bio 1993. - 12%.

Gospodarstvo se počelo oporavljati i stvari su se mijenjale. Sve je više ljudi opet bilo u mogućnosti provoditi ljetne praznike u brojnim odmaralištima na 378 km dugoj bugarskoj obali Crnog mora, na kojoj se nalazi gotovo 70 plaža. Dva najveća odmarališta na moru -- Zlatni pijesci na sjeveru i Sunčana plaža na jugu – privlače cijele legije ljudi na odmoru. Ostala popularna odmarališta uključuju Albenu i Dyuni, te turistička naselja Elenite i Rusalka.

Turisti hrle na plažu u blizini bugarskog Nesebara, na obali Crnog mora. [Getty Images]

Drevni gradovi Nesebar i Sozopol također su vrlo popularni. Uske kamene ulice u starim dijelovima ova dva grada, maleni trgovi i i dvokatnice s kamenim temeljima i izbačenim gornjim katovima privlače romantično nastrojene. Sozopol krajem ljeta privlači turiste, pisce i glazbenike koji masovno dolaze u grad na umjetnički festival Apolonia, koji se obično održava početkom rujna.

Ipak, čini se kako je sve veći broj Bugara nezadovoljan pretjeranom izgradnjom, neadekvatnom infrastrukturom i visokim cijenama u ljetovalištima u svojoj zemlji. Posljednjih godina ih sve više počinje provoditi svoje ljetne odmore negdje drugdje. Turska odmarališta Kusadasi, Antalya i Marmaris, grčki otoci i španjolska odredišta Costa Brava, Costa Blanca, Costa del Sol, Baleari i Kanarsko otočje postaju najpopularnija strana odredišta.

Neki od najvećih poklonika plaža nalaze se u Albaniji. Albanci na ljetovanju više vole sunce od planina. Plaže u Velipoji i Lezhi na sjeverozapadu, Durresu u središnjem dijelu zemlje te Vlori i Sarandi na jugu pretrpane su tijekom ljeta.

Svakog vikenda tijekom ljeta u ta odredišta se slijevaju obitelji i grupe mladih ljudi. Male su udaljenosti bitan čimbenik. Potrebno je samo 40 minuta za put iz Tirane do jedne od plaža pokraj Durresa, dok do Vlore na jugu treba tri sata.

Mnogi ljubitelji plaža provode ljetni odmor na albanskim plažama u Durresu. [Getty Images]

Albanci nisu navikli trošiti mnogo novca na svoj odmor. Tijekom komunističkog doba svatko je dobivao kupon za dva tjedna u jednom od državnih odmarališta u zemlji. Taj jeftini bon, poznat kao flete-kampi, dobivao se preko tvornica ili agencija u kojima su ljudi radili. Od 1990-ih se stanje, dakako, promijenilo. Sada mnogi počinju štedjeti tijekom godine kako bi se nagradili sa 7 do 10 dana luksuza na vrhuncu ljetne sezone.

Broj Albanaca koji odmor provode u inozemstvu u porastu je. Popularni odabiri uključuju Tursku, Egipat i zemlje EU poput Italije, Grčke i Španjolske. Oni koji imaju rođake u zemljama EU često kombiniraju praznike i obiteljska okupljanja. Na manjoj su udaljenosti Makedonija i Crna Gora, što omogućuje vikend putovanja, pri čemu troškovi ostaju relativno niski.

Trendovi u Rumunjskoj uvelike su slični onima na ostatku Balkana. I Rumunji mogu birati između odlaska na more ili u planine, te, premda cijena ostaje bitan faktor, sve ih veći broj razmatra opcije u inozemstvu, kao i u svojoj zemlji.

Bugarska, Cipar, Grčka, Turska i Tunis su među inozemnim odredištima koja imaju najviše izgleda privući Rumunje, kaže Traian Badulescu iz Nacionalne udruge putničkih agencija (ANAT). Od onih koji ostaju u zemlji, većina se odlučuje za plaže Crnog mora. ANAT ove godine predviđa porast od 15% za odmore na Crnom moru.

Kao i u drugim zemljama diljem jugoistočne Europe, u Rumunjskoj mnogi kombiniraju odmor s obiteljskim okupljanjima te često posjećuju rodbinu u drugim dijelovima zemlje. Ostala često posjećivana odredišta su samostani na sjeveroistoku i delta Dunava.

Ipak, unatoč općem trendu porasta u turizmu, mnogi Rumunji odlučuju uštedjeti novac i gnjavažu te jednostavno ostati kod kuće. Prema nacionalnom istraživanju koje je proveo Gallup, više od 70% ih prošle godine nije otišlo nikamo za godišnji.

U biti, mnogi se osjećaju posve isključenima iz turizma. "U ruralnim područjima 90% ljudi gotovo nikad ne ide na odmor", kaže Gallupov sociolog Alexandru Toth. "Turistički programi za starije i umirovljenike ne postoje."

Manjola Hala u Tirani, Svetla Dimitrova u Sofiji i Alina Bandila u Bukureštu doprinijele su ovom izvješću.