Američko izvješće traži od europskih saveznika djelovanje protiv PKK

26/05/2008

Sjedinjene Države su od europskih saveznika zatražile podršku Turskoj u borbi protiv Kurdistanske radničke stranke (PKK), kritizirajući pojedine prijestolnice zbog toga što dozvoljavaju skupini održavanje velike mreže za iznudu, prikupljanje sredstava i propagandu.

Ayhan Simsek za Southeast European Times - 26/05/08 Fotografije: Američki State Department

PKK i dalje koristi sjeverni Irak kao bazu iz koje kreću teroristički napadi na mete u Turskoj.

U nedavno objavljenom američkom Izvješću o terorizmu po zemljama za 2007. navodi se kako je većina europskih zemalja unaprijedila svoju sposobnost suprotstavljanja prijetnji terorizma, ali prisutnost mreža podrške teroristima u Europi, uključujući i PKK, uslijed raznih manjkavosti i dalje predstavlja izvor zabrinutosti.

"Nastojanja na suprotstavljanju [terorističkoj] prijetnji u Europi ponekad su usporavali sustavi pravne zaštite koji su otežavali poduzimanje odlučne pravne akcije protiv osumnjičenih za terorizam, zakoni o azilu koji su sadržali pravne "rupe", odsustvo adekvatne legislative ili standardi vezani uz dokaze koji su ograničavali korištenje povjerljivih informacija kako bi se uhitili osumnjičeni za terorizam", navodi se u izvješću. "Teroristi su također bili skloni koristiti jednostavnost prelaska granica među schengenskim zemljama."

Turska je dugo kritizirala nekoliko svojih saveznica iz NATO-a zbog izostanka borbe protiv djelovanja PKK, optuživši ih kako omogućuju članovima PKK osnivanje udruženja ili čak pokretanje TV programa na svojim prostorima. PKK, poznatu i kao Kongra-Gel, Sjedinjene Države i velik dio međunarodne zajednice smatraju terorističkom organizacijom.

Nasilje kurdske separatističke skupine odnijelo je više od 37.000 života od 1984. godine. PKK i dalje koristi sjeverni Irak kao bazu iz koje kreću teroristički napadi na ciljeve u Turskoj. PKK ima na raspolaganju iznimno velika financijska sredstva, a propaganda kreće iz Europe, od strane Kurda u dijaspori; skupina je poznata po svojoj strukturi "nalik hobotnici", a ilegalne aktivnosti uključuju prikupljanje sredstava, te krijumčarenje droge i ljudi.

Prošle se godine predsjednik SAD-a George W. Bush obvezao pružiti Turskoj "pravovremene obavještajne podatke na temelju kojih je moguće djelovati" u pravcu suzbijanja prisustva PKK u sjevernom Iraku, te je zatražio od europskih saveznika da odsijeku terorističkoj skupini pristup logističkim i propagandnim bazama.

Izvješća o terorizmu po zemljama za 2007. američkog State Departmenta pokazalo je međutim kako je svega nekoliko europskih saveznika poduzelo oštrije korake protiv PKK, dok su neki čak pustili ključne militante PKK iz pritvora.

"Njemačka je u Europi predvodila nastojanja protiv kurdske separatističke skupine Kongra Gel/Kurdistske radničke stranke (KGK/PKK), koja je prikupljala sredstva, često kroz nezakonite aktivnosti, za financiranje nasilja u Turskoj, no problemi s prekograničnom koordinacijom u Europi naštetile su nekim uspješnih uhićenjima", navodi se u izvješću.

Kritizirane Austrija, Belgija i Danska

U izvješću se kritizira Austrija, članica NATO-a, koja nije u potpunosti koordinirala djelovanje svojih organa izvršnih vlasti s drugim zemljama koje djeluju protiv PKK. Prošlog je srpnja Austrija prvo pritvorila, a zatim ubrzo oslobodila Rizu Altuna, operativca KGK/PKK, dozvolivši mu da se ukrca na avion za sjeverni Irak, unatoč činjenici da je imao krivotvorene dokumente, te da je protiv njega podignuta optužnica u Francuskoj, a Turska je izdala zahtjev za izručenje. Također, u studenom Austrija nije pritvorila Remzija Kartala, još jednog vođu KGK/PKK, a za kojeg se znalo da putuje u Austriju i da ga traži Interpol.

Druga europska zemlja kritizirana zbog blagog postupanja prema KGK/PKK je Belgija.

"Prisustvo KGK/PKK je javno poznato - ima studia za TV produkciju u Bruxellessu. KGK/PKK i dalje iskorištava Belgiju za nezakonito prikupljanje sredstava kojima financira nasilje u Turskoj i svoje kampove na sjeveru Iraka", navodi se u izvješću.

Danska, ključna saveznica NATO-a, pohvaljivana je zbog tijesne suradnje sa SAD-om i UN-om protiv terorističkih prijetnji diljem svijeta, no izvješće bilježi kako je medijska kuća Roj-TV, povezana s PKK, nastavila s radom u toj zemlji.

Prema izvješću, organizacije povezane s PKK i dalje su prisutne i u Italiji, te se smatra kako imaju veze s pridruženim dobrotvornim organizacijama koje imaju ogranke u Italiji.

Stotine ljudi demonstriraju na ulicama Istanbula.

Djelatnosti PKK u Europi i dalje su jedan od glavnih čimbenika koji u Turskoj pridonose sve većem osjećaju otuđenja od Zapada. Studija Transatlantski trendovi 2007. provedena od strane Njemačke Marshallove zaklade (GMF) utvrdila je u Turskoj 14-postotno opadanje podrške članstvu u EU, s 54% na 40%, uz izražen sve veći skepticizam prema EU.

Turska vladajuća stranka, Stranka pravde i razvoja (AKP), obećala je političko i socioekonomsko otvaranje prema pripadnicima kurdske narodnosti u Turskoj, ali nastavak nasilja koje provodi PKK rezultira snažan otpor javnosti, što ograničava mogućnost za djelovanje u tom pravcu. Turska vojska nastavlja zračne udare na baze PKK u sjevernom Iraku, a u veljaču je turska vojska izvršila ograničeni kopneni prodor preko sjeverne granice Iraka. U izvješću State Departmenta izražava se nadanje kako će tješnja suradnja Turske, Iraka i kurdske regionalne vlasti u sjevernom Iraku biti učinkovita u eliminaciji prijetnje koju predstavlja PKK.

U izvješću se ističe kako je iračka kurdska uprava poduzela nove konkretne akcije protiv djelovanja PKK u regiji, što uključuje "presijecanje puteva opskrbe dodatnim kontrolnim točkama, pojačan zračni nadzor i traganje za članovima KGK/PKK, te izdavanje naloga za zatvaranje ureda povezanih s KGK/PKK."

Islamistički terorizam prijeti Turskoj

Američko je izvješće naglasilo kako je, uz separatiste, islamistički terorizam jedan od glavnih izvora zabrinutosti u Turskoj. Turska nacionalna policija (TNP) i Nacionalna obavještajna organizacija (MIT) provele su agresivnu protuterorističku kampanju i uhitile desetine osumnjičenih za terorizam u nizu racija provedenih protekle godine. U siječnju je racija provedena u više gradova rezultirala hvatanjem 47 ooba osumnjičenih za terorizam, povezanih s Al-Qaedom. U ožujku je u Konyi uhićeno 48 osumnjičenih za islamistički terorizam, a u lipnju je akcija fokusirana na Bursu za rezultat imala 23 uhićenja. U studenom su, na zahtjev Njemačke, vlasti u Konyi uhitile njemačko-turskog državljana kojega se sumnjiči za upletenost u razotkrivenu terorističku urotu.

Ove su racije omele skupine prije no što su bile u prilici provesti terorističke akcije, ali nakon uhićenja nije u svim slučajevima uslijedilo pravno gonjenje.

Prema izvješću, definicija terorizma u turskim zakonima Turskoj priječi zabranu skupina usmjerenih na djelovanje protiv "civila na globalnom planu".

Prema turskom zakonu, "terorističke" se aktivnosti primarno sastoje od zločina navedenih u Krivičnom zakonu, počinjenih u kontekstu aktivnosti terorističkih skupina i usmjerenih protiv ustroja države, u smislu da mijenjaju ili uništavaju načela države, te su usmjerene na stvaranje panike i straha u društvu. Zakon definira terorizam kao napade na turske državljane i tursku državu.

Drugi su izvor zabrinutosti naveden u američkom izvješću bile relativno slabe mjere protiv pranja novca i financiranja terorizma. Godine 2006. stupio je na snagu novi zakon, kojim MASAK - Turski istražni odbor za financijski kriminal - u potpunosti preuzima odgovornost za financijske istrage vezane uz pranje novca i financiranje terorizma.

Posebna skupina za financijsku akciju (FATF) je u veljači u svojem izvješću o stanju ocijenila turske standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. U om je izvješću navedeno kako je "broj osuda za pranje novca relativno nizak; mjere zapljene još nisu polučile znatnije rezultate, a broj izvješća o sumnjivim transakcijama također je bio relativno nizak."

Turska i dalje prosljeđuje imena svih osoba obilježenih kao teroristi od strane UN-a svim policijskim i obavještajnim agencijama, te financijskim institucijama. Na ovaj je pravni mehanizam provedbe sankcija prema UNSCR 1267 pred turskim sudom uložena žalba od strane Yasina al-Kadija, kojeg UN smatra financijerom terorista. Nižestupanjski je sud nakon žalbe poništio odluku, no prizivni je sud potvrdio ovlasti Vijeća da zamrzava sredstva. U međuvremenu, Al-Kadijeva sredstva ostaju zamrznuta.

Podrška Turske operacijama koje vodi SAD

Izvješće o terorizmu po zemljama za 2007. pohvalno se osvrće na podršku Turske protuterorističkim operacijama u Afganistanu i Iraku. "Turska je pružila znatnu logističku podršku operacijama Koalicije u Afganistanu i Iraku, dozvolivši uporabu zračne baze Incirlik za dopunu gorivom", navedeno je u izvješću. "Uspostava ove baze za dopunu gorivom omogućuje da šest zrakoplova C-17 prenosi količinu dobara za čiji bi transport iz Njemačke inače bilo potrebno devet do deset aviona, što za Sjedinjene Države znači uštedu od gotovo 160 mil USD godišnje."

Turska je bila aktivna i u nastojanjima na obnovi, što uključuje opskrbu Iraka električnom energijom. Turska je poslala stožerno osoblje u NATO-vu Misiju za obuku u Iraku, pomogla u obuci iračkih diplomata i političkih stranaka, te je u Turskoj provela obuku za vojno vodstvo 90 iračkih časnika, što predstavlja dodatni doprinos misiji NATO-a.