Lociranje geološki rizičnih područja na Balkanu

05/05/2008

Jugoistočna Europa jedno je od područja s najvećim stupnjem rizika od potresa na kontinentu, no zasada je međuregionalni pristup procjeni geoloških rizika izostao. Novim se projektom ucrtavanja ovih rizika na karte to nastoji izmijeniti.

Betim Muco za Southeast European Times – 05/05/08

Karta geološki rizičnih područja Balkana (Albanija, Bugarska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Rumunjska) u omjeru 1:1.000.000.

Tektonski ustroj Balkanskog poluotoka najsloženiji je u Europi. Seizmička je aktivnost rezultirala nizom razornih potresa u regiji, pri čemu su sa zemljom sravnjivana cijela naselja i izgubljeni mnogi životi.

Zahvaljujući donaciji američkog Fonda za civilna istraživanja i razvoj (CRDF), mali je tim stručnjaka iz Albanije, Bugarske, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Rumunjske stvorio novu kartu koja prikazuje geološki rizična područja njihovih zemalja. Projekt predstavlja prvi pokušaj stvaranja homogene, kompozitne karte geološki rizičnih područja Balkana.

Do sada su takve poslove zasebno provodile različite organizacije i agencije, često uz uporabu različitih metodologija. Međutim, potresi i druge opasnosti ne poštuju nacionalne granice. Problemi poput prenapučenosti, žurne i nekvalitetne gradnje, te neadekvatne pripreme, prisutni su u mnogim zemljama. Stručnjaci se slažu kako je problemu odavno trebalo pristupiti uz međuregionalnu suradnju. Novi projekt obećava utiranje puta budućim zajedničkim nastojanjima.

Prva povijesna dokumentacija o potresima na Balkanu potječe iz 6. stoljeća p.n.e. Potresi su tijekom godina teško oštećivali brojne gradove i naselja, a u nekim ih slučajevima i posve razarali. U prosjeku se u regiji svake godine dogodi potres jačine 6,3. Samo u posljednjem stoljeću zabilježeno je više od 80 katastrofalnih potresa.

Što uzrokuje takvu geološku nemirnost? Na Balkan utječu velike litosferne ploče Euroazije i Afrike, kao i manji elementi poput Arapske ploče i Jadranske mikroploče. Uz to, brojna tektonski aktivna područja zaleđa doprinose akumulaciji naprezanja, što s vremena na vrijeme rezultira značajnom seizmičkom aktivnošću.

Unatoč tome što su često razorne snage, potresi nisu jedina prijetnja. Česta su i klizišta. Od ostalih fenomena pojavljuju se i likvefakcijski procesi, odroni kamenja, erozija, te urušavanje i ekspanzija tla. Oni također predstavljaju opasnost po okoliš, ljudske živote i gospodarstvo.

Autori karte na radionici u Ohridu: (Stražnji red s lijeva): Mircea Radulian (Rumunjska), Albert Avxhi (Albanija), Bogdan Grecu (Rumunjska); (Prednji red s lijeva): Shyqyri Aliaj (Albanija), Neculae Mandrescu (Rumunjska), Marjorie Senechal (CRDF, SAD), Zoran Milutinović (Makedonija), Betim Muco (glavni autor i koordinator, SAD), Defrim Shkupi (Albanija), Zenun Elezaj (Kosovo). [Fotografiju ustupio Stan Shirer]

Premda su geološke opasnosti dugo utjecale na život na Balkanu, nedavne društveno-gospodarske i političke promjene čine adekvatnu reakciju još hitnijom. Većina je zemalja u regiji nakon pada komunizma žurno krenula u tranziciju iz totalitarizma u demokraciju. Nagli razvoj slobodnog tržišnog gospodarstva rezultirao je nekontroliranim migracijama ljudi, žurnom izgradnjom stambenih i infrastrukturnih objekata, te neproporcionalnom koncentracijom ljudi u velikim gradovima i oko njih.

U sprezi s tektonskim specifičnostima regije, ovi trendovi ukazuju na vjerojatnost katastrofa u budućnosti. Postaje sve važnije shvaćati, proučavati i izrađivati karte geoloških opasnosti kako bismo bili svjesni šteta koje mogu uzrokovati.

Novi je kartografski projekt inovativan na niz načina. Za početak, omogućen je zahvaljujući internetu, te su timovi iz različitih zemalja komunicirali preko mreže. Timovi su također održali radionicu u Makedoniji, na Ohridu, krajem ožujka 2007, kao i sastanak u Tirani krajem kolovoza iste godine.

U projektu je korištena i GIS tehnologija u cilju zahvaćanja veće širine i postizanja veće preciznosti. Ovo je rezultiralo vrhunskim alatom koji integracijom brojnih setova podataka pruža sveobuhvatan uvid u mogućnosti utjecaja geoloških opasnosti na zajednicu, područje ili državu. Kartografiju i kompilaciju karata provela je organizacija Albansko geološko istraživanje, čije je sjedište u Tirani.

Ipak, najveća je novost koju projekt donosi možda pokušaj sagledavanja problema na regionalnoj razini. U prošlosti su organizacije u zemljama sudionicama koristile različite metode i tehnike prikupljanja, prikazivanja, analize i procjene podataka o geoloških rizicima. Čak je i unutar jedne države moguće naići na iznenađujuću neunificiranost tehnika i metodologija vezano uz iste fenomene.

Time nisu iscrpljena sva postignuća projekta. Autori namjeravaju predstavljati svoj rad kroz razne konferencije, te učiniti rezultate dostupnima onima koji odlučuju i planiraju politiku na Balkanu tako što će upoznati nadležne geološke ustanove i institucije zadužene za okoliš s ovom kartom.

Informacije bi mogle pomoći vlastima u učinkovitijem korištenju oskudnih sredstava. Premda su preventivna nastojanja otežavana administrativnim problemima i manjkom sredstava karakterističnim za tranzicijske zemlje, države jugoistočne Europe nadaju se kako će se situacija poboljšati – posebice u kontekstu pridruživanja EU. Tri zemlje - Bugarska, Grčka i Rumunjska – već su članice Unije. Druge su u različitim etapama akcesije, u rasponu od formalne kandidature do pregovora oko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Postoji niz predpristupnih programa i programa za zemlje članice, čime su omogućeni zajednički i međunarodni projekti usmjereni na poboljšanje cestovne infrastrukture i opskrbe javnim dobrima.