Hrvatska u 2008. nastoji ostvariti gospodarski rast i članstvo u NATO-u

04/02/2008

Prioriteti Hrvatske za 2008. uključuju ostvarivanje napretka njezine euroatlantske molbe za članstvo, borbu protiv inflacije i nastavak gospodarskog rasta. Nova će se vlada pozabaviti i nužnim pitanjima vezanim uz EU reforme.

Nataša Radić iz Zagreba za Southeast European Times - 04/02/08

Inflacija je porasla na 5,7%, što je znatno povećalo cijene u zemlji. [Getty Images]

Za Hrvatsku je početak 2008. obilježila inauguracija nove vlade - desete od kada je zemlja ostvarila nezavisnost. Parlament je iznio glavne prioritete zemlje u sklopu novog mandata vlade. Zastupnici su se složili kako je potrebno mnogo uraditi 2008. godine te gubljenje vremena ne predstavlja opciju.

Nova vlada

Nova je vlada stupila na dužnost 12. siječnja - gotovo dva mjeseca nakon izbora, održanih 25. studenog 2007. "Ulazimo u razdoblje u kojem će Hrvatska, na čelu sa svojom vladom, ostvariti svoje glavne strateške ciljeve", rekao je saboru premijer Ivo Sanader nakon što su prihvatili prijedlog kabineta.

Zemlja nastoji dobiti poziv u NATO u travnju te nastaviti s provedbom reformi, kako bi se 2010. priključila EU. Sanader je rekao kako će nova vlada učiniti sve u svojoj moći da bi ubrzala pregovore, za koje očekuju da budu dovršeni do kraja ove godine.

"Vlada će učiniti sve za (...) brzu implementaciju reformi i usvajanje zakona", što je potrebno za ispunjenje standarda EU, izjavio je Sanader. Međutim, ovogodišnji zadaci pred zemljom ogromni su, te njihovo ostvarivanje možda i neće tek tako glatko u ovoj zemlji.

Gospodarski problemi

Gospodarstvo će se tretirati kao glavna zadaća novog kabineta. Uslijed međunarodnih aspiracija zemlje, gospodarstvo, dakle rast BDP-a, inflacija i životni standard, dio su pitanja kojima se mora pozabaviti. U ovom se trenutku očekuje opadanje rasta BDP-a u zemlji ove godine, navodi Hrvatska kvartalna gospodarska prognoza. Tijekom 2007. ostvaren je rast BDP-a od 5,3%. Očekuje se kako će ove godine rast iznositi 4,4%.

Očekuje se kako će se Sanader i ministar gospodarstva Damir Polančec odmah pozabaviti pitanjem inflacije. Inflacija je porasla na 5,7%, čime su troškovi života u zemlji znatno porasli. U Zagrebu su cijene stanovanja povećane za 22%. Budući da taj trend nije pratio i prosjek plaća u zemlji, nacionalni su sindikati najavili kako će u travnju organizirati prosvjede protiv porasta troškova života.

Trenutno je trošak života u Hrvatskoj za većinu građana previsok. Hrvatska narodna banka najavila je kako bi komercijalne banke mogle povećati svoje kamate, što bi za građane značilo povećanje rata kredita. Tri od četiri hrvatska domaćinstva imaju financijskih problema pri plaćanju mjesečnih računa.

Hrvati se nadaju kako će doći do novog gospodarskog uzleta te kako će predstojeća turistička sezona donijeti više novca u državni proračun. Borba protiv nezaposlenosti još je jedan od primarnih prioriteta u zemlji.

Premijer Ivo Sanader rekao je kako će ubrzati reforme i pregovore s EU. [Getty Images]

Priključivanje NATO-u i EU

Prema izjavama iz Bruxellessa, Hrvatska bi trebala očekivati poziv za pristupanje NATO-u na travanjskom samitu Saveza u Bukureštu. Međutim, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer rekao je kako Hrvatska još "mora ispuniti završne zahtjeve kako bi dobila poziv za priključivanje Savezu". Potvrdivši odlučnost zemlje oko ispunjavanja svih potrebnih obveza, Sanader je prošlog mjeseca posjetio glavni stožer NATO-a, obrativši se Sjevernoatlantskom vijeću.

"Učinite završni napor", rekao je de Hoop Scheffer premijeru. Međutim, iako vlada nastoji učiniti taj napor i prihvatiti poziv za članstvo, većina građana to ne podržava. Ankete pokazuju kako manje od 50% građana podržava članstvo zemlje u Savezu.

Hrvatska je od 1. siječnja postala nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Diplomati se nadaju kako će zemlja uspješno rješavati najvažnija međunarodna pitanja, među kojima je i pitanje statusa Kosova.

Međutim, želja zemlje za pristupanjem EU ostaje tek želja za budućnost. Hrvatska je bila manje uspješna od očekivanog na planu pregovora. Reforma pravosuđa i borba protiv korupcije ostaju najveći problemi. Dužnosnici u Bruxellessu nisu zadovoljni mjerama koje zemlja provodi u cilju rješavanja tih problema.

Došlo je i do novog problema vezanog uz odnose Hrvatske i EU. EU je blokirala niz financijskih programa za Hrvatsku, kritizirajući način na koji se državna uprava odnosi prema tim mogućnostima financiranja. Mnogi su stručnjaci napustili ministarstva i prešli u trgovinu ili financije, a dužnosnici EU boje se kako bi novi, neiskusni kandidati mogli dodatno usporiti proces pregovora.

Želi li zemlja ostati na tragu svojeg cilja, priključivanja Uniji 2009. godine, pregovori moraju biti dovršeni do kraja godine.

Zaštićeno ribolovno područje uzrokovalo je probleme u odnosima sa zemljama članicama EU. [Getty Images]

ZERP, problemi sa Slovenijom

Premda ulazak u EU neće biti skoro, Hrvatska mora nastaviti s pregovorima i implementacijom mjera EU. Jedna od glavnih prepreka s kojima se zemlja sada sučeljava je zaštićeno ribolovno područje (ZERP) koje je stupilo na snagu početkom godine.

Područje, koje ima posljedice za članice EU Sloveniju i Italiju, veliki je izvor nesuglasica. Budući da je Slovenija trenutačno predsjedavajuća u EU, pitanje se dodatno zaoštrilo. "Želi li Hrvatska ubrzati proces pregovaranja, jasno zna što joj je činiti", rekli su diplomati u Bruxellessu.

Odbije li se Hrvatska povući po pitanju ribolovnog područja te ne implementira na vrijeme nužne reforme, mogla bi izgubiti šest do devet mjeseci u svojem postupku akcesije, budući da proces ratifikacije u zemljama članicama ne može biti pokrenut bez odobrenja Europskog parlamenta.

Neslaganja dviju zemalja oko kopnene granice dodatno otežava pitanje ribolovnog područja.

Hrvatska i Slovenija nisu se od proglašenja svoje neovisnosti od bivše Jugoslavije 1991. godine bile u stanju nagoditi oko niza teritorijalnih pitanja. Posljedica su toga bili brojni pogranični incidenti tijekom proteklih godina, između ostaloga u Piranskom zaljevu na sjeveru Jadranskog mora, te u području oko rijeke Mure.

Slovenija, čija je jadranska obala kraća od 50 km, traži rješenje koje bi joj omogućilo da ima izravan pristup međunarodnim vodama, bez da mora prolaziti preko talijanskih ili hrvatskih teritorijalnih voda. Očekuje se kako će ove dvije zemlje rješavanje svojih dugotrajnih neslaganja oko granica prepustiti Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Den Haagu.

Ipak, ostaje činjenica da uz tako brojna otvorena pitanja, Hrvatska ove godine mora uložiti izuzetan napor na svim područjima kako bi nastavila prema predviđenom rasporedu za priključivanje Europi.